Život / Ljepota i zdravlje

Piše: Zdravko Čupović (zdravko@startbih.info)

Za desetine muškaraca koji u Bosni i Hercegovini svake godine obole od karcinoma testisa, zamrzavanje spermija prije otpočinjanja tretmana liječenja je jedini način da u budućnosti omoguće potomstvo. Uz jednu privatnu polikliniku u Sarajevu, zenički Centar za humanu reprodukciju (CHR) je jedina ustanova u BiH koja omogućava ovu uslugu.

Više od 500 uzoraka zamrznuto

Iako se u javnosti odomaćio kolokvijalni izraz „banka spermija“, Ermin Čehić, načelnik CHR-a, skreće pažnju da ovaj termin nije tačan za usluge koje pruža CHR. Naime, osim krioprezervacije (zamrzavanja) spermija, odnosno muških spolnih gameta, u ovoj ustanovi vrše i krioprezervaciju ženskih spolnih gameta, odnosno jajnih stanica kao i embrija, odnosno oplođenih jajnih stanica, ali i doniranih univerzalnih matičnih stanica. Postupci krioprezervacije u CHR-u se rade od 2003. godine i ovaj centar sarađuje sa svim onkološkim ustanovama na području cijele BiH.

- Duljina postupka je kod muškaraca ovisna o davanju ejakulata nakon kojeg se vrši priprema gameta za krioprezervaciju. To u prosjeku traje do sat vremena. Kod žena je postupak dulji jer se jajne stanice moraju dobivati punkcijom u vrijeme prije ovulacije, ali se i tu sve završi za jedan, dva sata. Zamrzavanje embrija, odnosno oplođene jajne stanice podrazumijevaju oba prethodna postupka i inkubaciju jajne stanice do razvojne faze u kojoj se zamrzava. U biti, pacijenti ne ostaju u Centru, jer se sve završi u jednom danu. Zamrzavanje se vrši u specijaliziranim posudama, tankovima za krioprezervaciju u tekućem dušiku na temperaturi od  minus 196 stupnjeva Celzija - pojašnjava dr. Čehić za magazin Start BiH.

On, međutim, napominje da je od izuzetne važnosti da pacijenti koji boluju od malignih oboljenja dođu na kriopohranu prije liječenja temeljnog oboljenja, odnosno prije kemoterapije, radijacione terapije ili operacije gonada, uz napomenu da se pacijenti za upute i savjet mogu ovom centru obratiti i putem telefona.

- Svi mogu pohraniti gamete ili embrije ukoliko postoje indikacije za to poput, recimo, oboljenja koja će oštetiti zametni epitel u muškarca ili jajnik kod žene kao što su tumori, teški inflamatorni procesi, udesi i sl. No, javljaju nam se i pacijenti, posebice žene, koje iz socio-ekonomskih razloga žele odložiti trudnoću pa izvrše pohranu embrija ili jajnih stanica. Tu spadaju i vojnici koji odlaze na razne mirovne misije - navodi dr. Čehić.

Potom se naš sagovornik osvrće i na finansijski aspekt ove usluge.

- Uputnica nije obavezna, ako pacijent plaća kriopohranu koja iznosi 500 KM za pet godina ili 150 KM za jednu godinu, no za pacijente sa malignim oboljenjima njihovi kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja vrše refundaciju sredstava nakon uplate ili izdaju uputnicu za isti postupak – kaže dr. Čehić.

U CHR-u je do sada pohranjeno više od 500 uzoraka, a osim korisnika iz oba entiteta i distrikta Brčko, ima i korisnika izvan BiH.

- Svakako da je u proteklih 12 godina bilo odmrzavanja, kako gameta, tako i embrija. Za nekoliko postupaka imamo informacije o pozitivnom ishodu, a neke od postupaka potpomognute oplodnje, IVF ili inseminacija, radili smo i u našem centru - ističe naš sagovornik.

Misterija opreme na UKCS

Na Disciplini za ginekologiju i porodiljstvo Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu (UKCS) danas kažu da je ovaj projekat iz njima nepoznatih razloga propao, a dio opreme je u martu 2014. godine prebačen na Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. U pitanju su bili sistem za krioprezervaciju i kriokonzervaciju, mikroskop svjetlosni i medij za krioprezervaciju sperme za 60 uzoraka, ali napominju da medij za krioprezervaciju nikada nisu dobili iako je „naveden na otpremnici“.

- Šta je sve nabavljeno i koliko je koštalo ne znamo jer niko od ljekara Klinike za ginekologiju i akušerstvo nije bio uključen u navedeni projekat. Taj dio opreme na našoj klinici je neupotrijebljen jer takvu opremu već posjedujemo i jer nedostaju neki dijelovi koji bi bili potrebni za njegovu eventualnu upotrebu. Prije mjesec dana je mr. sci. dr. Amiru Asotiću na korištenje predat mikroskop jer je mikroskop na kojem je do tada radio briseve za papa-nalaze bio star i dotrajao - navode u Dicipilini za ginekologiju i porodiljstvo.

Misteriozno uduplavanje opreme za čuvanje spermija na UKCS, a da pritom nijedna nije u funkciji je svojevremeno istraživao i Centar za istraživačko novinarstvo (CIN). Prema njihovom istraživanju, u prvoj nabavci 2010. oprema za zamrzavanje je plaćena nešto manje od 105 hiljada maraka, od čega je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke izdvojilo 30.000 KM iz sredstava za podršku naučnim projektima, dok je ostatak platio UKCS. Tri godine kasnije, sredinom 2013. godine, prilikom nabavljanja opreme za medicinski potpomognutu oplodnju, ponovo je nabavljen i sistem za zamrzavanje. Oprema vrijedna skoro 235.000 KM plaćena je novcem iz IPA fonda, odnosno bespovratnih sredstava Evropske unije. Nedostatak adekvatnog prostora i edukacija embriologa su samo neki od navedenih razloga zbog kojih ovaj projekat navodno nikada nije zaživio. U međuvremenu, neraspakovana oprema je kupila prašina u raznim prostorijama, a za neke dijelove se nije znalo gdje su odloženi. Gotovo šest godina nakon nabavke prve opreme i tri godine od nabavke druge, zamrzavanje spermija još uvijek nije omogućeno na UKCS-u. Aktuelno rukovodstvo se pravda neučestvovanjem u pomenutim nabavkama, dok bivši ili ne žele da razgovaraju ili tvrde da je sve bilo po Zakonu.

Novac je potrošen, odgovornih nema, baš kao ni zamrzavanja.

„Počeši s razlogom“

U susjednoj Republici Hrvatskoj prije nekoliko dana je pokrenuta kampanja „Počeši s razlogom“ u cilju ranog otkrivanja karcinoma testisa i senzibiliranju javnosti o ovoj bolesti. Na zvaničnoj web strani kampanje www.pocesisrazlogom.com navodi se da je samopregled testisa jednostavna i vrlo efikasna metoda za rano otkrivanje raka testisa. Samopreglede je potrebno obavljati redovito – najbolje jedanput mjesečno u isti dan i vrijeme počevši od puberteta. S obzirom na to da testisi tijekom pregleda trebaju biti opušteni, samopregled se treba obavljati u toploj prostoriji kako bi se svaka eventualna promjena lakše primijetila. Samopregled koji može spasiti život traje svega nekoliko minuta, stoji na sajtu uz ilustraciju kako uraditi samopregled.

„Uputnica nije obavezna, ako pacijent plaća kriopohranu koja iznosi 500 KM za pet godina ili 150 KM za jednu godinu, no za pacijente sa malignim oboljenjima njihovi kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja vrše refundaciju sredstava nakon uplate ili izdaju uputnicu za isti postupak“