[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/19\/biodiverzitet-ucesnici_1.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/19\/100x73\/biodiverzitet-ucesnici_1.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/19\/biodiverzitet-ucesnici_1.jpg","size":"191.80","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/20\/20201104-131801.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/20\/100x73\/20201104-131801.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/20\/20201104-131801.jpg","size":"303.35","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/20\/20201104-131936.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/20\/100x73\/20201104-131936.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/20\/20201104-131936.jpg","size":"248.44","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/20\/20201104-132215.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/20\/100x73\/20201104-132215.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/20\/20201104-132215.jpg","size":"242.21","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/20\/20201104-144927.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/20\/100x73\/20201104-144927.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/20\/20201104-144927.jpg","size":"220.57","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/20\/20201104-154812.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/20\/100x73\/20201104-154812.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/20\/20201104-154812.jpg","size":"194.87","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/20\/20201104-141148-1.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/20\/100x73\/20201104-141148-1.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/20\/20201104-141148-1.jpg","size":"133.22","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/20\/20201104-150109-1.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/20\/100x73\/20201104-150109-1.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/11\/20\/20201104-150109-1.jpg","size":"156.32","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Ekoljublja

Istraživanje u vrijeme pandemije korona virusa: Kraška polja Hercegovine – vruća tačka biodiverziteta Mediterana

Pandemija virusa COVID-19 koja je usporila, a u mnogim slučajevima i zaustavila mnoge aktivnosti, odrazila se i na terenske aktivnosti nevladinih organizacija na zaštiti prirode. To međutim, nije spriječilo tri nevladine organizacije, dvije iz Bosne i Hercegovine (Centar za krš i speleologiju i Dinarica) i jedne iz susjedne Hrvatske (Društvo za biološka istraživanja) da se nađu na terenu.

Povod za to je bila posjeta Ključnim područjima biodiverziteta(KBA) u Bosni i Hercegovini- Livanjsko polje i Buško Blato, sliv Trebižata, Mostarsko Blato, donji tok Neretve i Hutovo Blatio i sliv Trebišnjice-koordinatorice malih projekata CEPF-a Marijane Demajo iz BirdLife Srbija.

Osim razgovora o provođenju projekata u uslovima pandemije, dogovorena je i buduća saradnja na projektima koji su u toku: „Očuvanje i zaštita popovske gaovice, Delminichthys ghetaldii, napredne polu pećinske vrste Dinarskog krša“, „Očuvanje steno-endemske vrste prikanac (lat. Phoxinellus pseudalepidotus) u Mostarskom Blatu“ i „Rasprostranjenost, populacija i status prijetnji za biološku raznolikost slatkovodnih puževa familije Hydrobiidae“.

Osim razgovora, vrijeme je iskorišteno i za uzimanje uzoraka riba i malih izvorskih puževa na vrelu Vrijeke na Dabarskom polju. Da li će među njima biti i možda koja nova vrsta pokazaće analize u narednom periodu.

dabarsko-polje.jpg

Dabarsko polje

Prvi rezultati projekta kojeg provodi Centar za krš i speleologiju već su dali nove vrste izvorskih puževa za nauku (endeme) i nove vrste za Bosnu i Hercegovinu o čemu je već pisao naš portal.

Posjećena je i pećina Sušica u kojoj je registrovana kolonija od 54 pećinska goluba što je najveći broj ovih ptica zabilježen u jednoj našoj pećini.

vrelo.jpg

Vrelo Pribitu

Koliko je važan biodiverzitet zaleđa Jadranskog mora pokazuje prisustvo brojnih međunarodnih fondova za očuvanje prirode. Već skoro deset godina prisutan je i Critical Ecosystem Partnership Fund (CEPF) koji finansira istraživanje i zaštitu važnih ekosistema kao što su kraška polja i vodena staništa u Hercegovini.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Lucija99

    Lucija99

    21.12.2020 u 22:15

    Komentar je sakriven. Prikaži komentar?

    pozdrav u sezoni Osjećam se ponovno tako blagoslovljeno u braku nakon što je doktor Alaba vratio mog supruga koji me napustio zbog dobre 3 godine. Ja sam Lucija po imenu, a ja sam iz Hrvatske. Čak i ako imam usta po cijelom tijelu, neće biti dovoljno zahvaliti liječniku Alabi na pomoći u mom životu. Suprug me pustio zbog drugih žena ,, već 3 mjeseca bolujem i mučim se bez njega. Dakle, svugdje sam tražio pomoć, ali ništa nije uspjelo dok nisam mislio na doktora Alabu kojeg sam kontaktirao putem interneta. Objasnila sam mu svoju situaciju i obećao je da će mi se suprug javiti u roku od 24 do 48 sati koliko moje srce i dalje kuca za njega. Vjerovala sam u njega i on mi je pripremio čaroliju, nedugo me suprug nazvao točno kad je rekao doktor Alaba. Molio je i rekao da mu se trebam vratiti i sad opet živimo sretno zadnjih 9 mjeseci. Svi koji čitaju moj članak koji treba pomoć trebaju ga kontaktirati ... E-pošta: [email protected] ili ga možete dodati na WhatsApp ovim: +2349071995123.-------==

  • Svi komentari