Vijesti / BiH

Praznim kavezima, nekada korištenim za uzgoj činčila radi krzna, pozvali Dom naroda na saosjećanje

Ne jenjava zgražavanje građana nad mogućnosti da će se patnja i ubijanje životinja radi krzna u BiH ipak produžiti još 10 godina. Nakon nekoliko ranijih događanja Koalicije bez krzna BiH, aktivisti okupljeni pod motom „Dok svaki kavez ne bude prazan”, izašli su na ulicu, prošetali Ferhadijom i simbolično pokazali što uzgoj životinja radi krzna predstavlja. Uz kaveze i poruke na transparentima, zatražili su poštivanje važećeg Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, odnosno zabranu uzgoja životinja radi krzna od 2018. godine.

U crvenim kombinezonima i s jezivim kavezima u rukama, izašli su na ulicu i pokazali da u ubijanju životinja radi krzna ne postoji ništa humano. Pozvali su Dom naroda na saosjećanje i pravednu odluku na sjednici koja će se održati 29. maja argumentovano tvrdeći da nema opravdanja ni potrebe za produženjem.

Činčile, kune i ostale životinje koje se uzgajaju u BiH radi krzna provode cijele svoje živote zatočene u skučenim i prljavim kavezima poput kaveza koji su se nalazili u rukama aktivista. Bez mogućnosti slobodnog kretanja i zadovoljavanja svojih prirodnih potreba, ove inače divlje životinje u kavezima svakodnevno pate. Zbog razine stresa česti su (samo)ranjavanje i stereotipno ponašanje u obliku ponavljajućih radnji. Iz kaveza izlaze tek kada ih šalju u smrt strujnim udarima, lomljenjem vratova, gušenjem u plinskim komorama...

Jedna aktivistica je izjavila: „Grozna je činjenica da je ovaj kavez što držim u rukama bio jedini dom stotinama činčila koje su kroz njega prošle. Pod svojim izranjavanim nogama nisu imale ni čvrstu podlogu, a osuđene su na bijedan život i patnju te smrt nakon samo osam mjeseci. Dobrobit životinja u uzgoju nemoguće je postići i jedno rješenje je da i BiH prati mnoge države koje su zaustavile okrutnost poput nama najbližih država–Slovenije, Hrvatske, Makedonije, a od iduće godine i Srbije. Zbog toga sam danas tu.”

Na kavezima koje su držali aktivisti jasno se vide takozvani prolazi za silovanje–otvori kojima muške činčile nesmetano dolaze do ženskih. Iako su u prirodi monogamne životinje, ženskim činčilama oko vrata uzgajivači stavljaju „poligamne ogrlice” koje im onemogućavaju slobodnije kretanje i bijeg. U BiH se, osim činčila, uzgajaju i druge životinje koji dijele istu tužnu sudbinu i čekaju nužnu zakonsku zabranu njihovog iskorištavanja radi krzna.

Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja izglasan je još 2009. godine sa izuzetno dugim prelaznim periodom te nema opravdanja da se on produži, kako zbog životinja i volje naroda tako i zbog onih uzgajivača koji su već postupili prema ovoj zakonskoj odredbi i preorijentisali se na drugu djelatnost.

Prijedlog da se sada, na kraju dugog prelaznog perioda, dopusti uzgoj i ubijanje čak do 2028. godine ne može se opravdati. Građani BiH vjeruju da će se njihova volja poštivati, kao i rezultati javne ankete provedene u aprilu i da će situacija na sjednici 29. maja ići u korist odbrane Zakona i nedužnih životinja, a ne sitnih profiterskih interesa koji ne smiju biti ispred javnog interesa i pravne dosljednosti BiH.

Stoga aktivisti i građani mole zastupnike da odbrane Zakon i da ne dignu ruku za nasilje i smrt, već za pravednost i saosjećanje.