Život / Kultura

Ured Grada Beča u Sarajevu upriličio je, zajedno sa Kantonalnim zavodom za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, radionicu o temi "Sanacija zgrada s posebnim fokusom na zaštitu spomenika-iskustva iz Beča".

Šefica Ureda Grada Beča u Sarajevu Tijana Purgić kaže da je radionica nastala u namjeri, i na inicijativu, Kantona Sarajevo da ostvare suradnju Beča i Sarajeva u tome kako sanirati zgrade koje su pod kulturno-historijskom zaštitom, kako izvršiti intervencije a da se ne ugrozi arhitektonska građa. Potreba za tim je, kaže u izjavi novinarima, sve češća.

Kako je kazala, Sarajevo je prepoznalo Beč kao najbolji primjer, ne samo zbog prekrasne arhitekture, nego upravo zbog novih rješenja. Dragocjena su njihova iskustva o tome šta su napravili na zaštićenim objektima, a najviše je doprinijelo da objekti budu kvalitetno sanirani ali i da se očuvaju - arhitektonski, ali i ekološki.

- To se mora objediniti. Skoro je stvar opstanka, da se moramo usmjeriti na očuvanje prirode. U konačnici to ima veze i sa domaćinstvom (smanjiti troškove grijanja, izdatke za struju). Beč je i stoga dobar primjer u tome zato što na mnoge načine provodi mjere koje će doprinijeti smanjenju ovisnosti o gasu. To je važno, nešto što se mora uraditi - kazala je.

Waltraud Schmid pozdravila je sudionike radionice u ime bečke delegacije koja ima osam članova, a obrađuju više tema i ponudit će stručnost koja se od njih očekuje.

U izjavi novinarima kazala je da im je namjera pokazati da se zapravo može mnogo toga više postići, nego se to inače misli. Sa sobom su donijeli brojne primjere (zgrada, muzeja, manastira...) obnove različitih građevina, koje su pod zaštitom, kojima pokazuju da je ta sanacija zapravo mnogo uspješnija nego li se to u početku očekuje.

- To uključuje i utopljavanje i prelazak na izvore obnovljivih energija - kazala je. Prema njenim riječima, Beč je također dobar primjer kombinacije finansijskih sredstava, određenih potpora i naravno rada stručnjaka.

Direktor Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo Boris Trapara pojasnio je, na početku radionice, sistem rada službi zaštite kod nas koje kreću od Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH kao krovne institucije, potom entitetskih zavoda, i Brčko Distrikta gdje također postoji komisija koja ima iste nadležnosti. U Federaciji BiH djeluje nekoliko kantonalnih zavoda. U sarajevskom zavodu djeluje konzervatorsko-restauratorski sektor koji ima za cilj, među ostalim, i obnovu i tretman fasada na tom području. Trepara vjeruje da će im mnogo u tome pomoći iskustva kolega iz Beča, kroz mjere i metode zaštite tih fasada.

U izjavi za novinare Trapara ističe da je važno da ljudi shvate da je mogućnost za uživanje u ljepoti spomenika istovremeno i obaveza da ih štitimo. To, kako je kazao, mnogi baš i ne razumiju.

Kako je kazao, u fokusu restauracije i sanacije uz istovremeno očuvanje kulturno-historijske vrijednosti je centralna gradska zona Sarajeva gdje su fasade umnogome devastirane i gdje je neophodno hitno reagirati u cilju njihovog spašavanja da bi bile sačuvane vrijednosti tih fasada iz pretežno austro-ugarskog perioda, projektovane u različitim stilovima.

- Postoji impresivan dijapazon različitih stilova, koji se mogu vidjeti na tako kratkom potezu. Obaveza je, ne samo za nas u KS, nego i čitave države, da očuvamo i spasimo te fasade - kazao je novinarima. Kako precizira, to su objekti u ulicama Ferhadija i Titova ulica, to su uglavnom stambeno-poslovne palate iz autro-ugarskog perioda kao što su npr. Salomova palata, Napretkova palata, Palata Musafija.

Prezentacija stručnjaka iz Beča, kao sastavni dio radionice upriličene u zgradi Olimpijskog muzeja u Sarajevu, među ostalim obuhvata i smjernice za administraciju i odobrenje kao i tehničke mogućnosti.