Život / Okoliš

Tropske šume globalno sve brže gube sposobnost apsorpcije ugljičnog dioksida koji nastaje emisijom stakleničkih plinova, a Amazonija bi za petnaestak godina iz najvećega svjetskog rezervoara ugljika mogla prerasti u izvor ugljičnog dioksida, upozorili su znanstvenici.

Ističu da je jedan od glavnih uzroka krčenje šuma. Drveće raste i pritom apsorbira ugljični dioksid iz atmosfere te oslobađa kisik kroz proces fotosinteze. Za života drvo veže goleme količine ugljika, a tek kada umre ili izgori, ugljik se ponovno oslobađa kao ugljični dioksid, prenosi ScienceAlert. 

U posljednjih nekoliko godina milijuni stabala izgubljeni su zbog sječe i požara.

Tropske šume vitalna su skladišta ugljika koja ljudima jamče hranu, lijekove, sklonište i opskrbu vodom i trenutačno su zaslužne za polovinu cjelokupne apsorpcije ugljika na Zemlji. Istodobno usporavaju stopu globalnog zagrijavanja. 

No znanstvenici upozoravaju da bi se Amazonija mogla pretvoriti u izvor ugljika ranije nego što se dosad mislilo, s obzirom na to da se emisija stakleničkih plinova rapidno povećava iz godine u godinu. 

Grupa znanstvenika stacioniranih u Europi i u Africi proučavala je podatke o rastu i smrtnosti stabala iz prašuma u jedanaest afričkih zemalja u posljednjih više od 50 godina.

Potom su te podatke usporedili sa sličnim mjerenjima provedenim na više od 300 parcela u Amazoniji.

Istraživanja su pokazala da je jugoistočni dio prašume, odnosno oko 20 posto ukupne površine Amazonije, zbog ekstremne topline i suše već postao izvor emisije ugljika.

Tim stručnjaka pokušao je predvidjeti što će se događati u idućih dvadeset godina. 

Rezultati studije, objavljeni u časopisu Nature, upućuju na to da će kapacitet rezervoara ugljika u afričkim šumama koje su proučavane, do 2030. godine pasti za 14 posto. 

Istodobno su zaključili da će isti kapacitet, kada je riječ o Amazoniji, do 2035. biti - nula. 

Članove brazilskoga Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja (INPE), koji mjere stakleničke plinove zrakoplovima opremljenim senzorima u različitim dijelovima Amazonije, to je otkriće iznenadilo.

Dok većina prašuma zadržava sposobnost apsorpcije velikih količina ugljičnog dioksida, osobito u vlažnijem dijelu godine, dio Amazonske prašume izgubio je tu sposobnost. Pojasnili su da je riječ o oko 20 posto jugoistočnog dijela prašume koji je postao izvor emisije ugljika.