Vijesti / Svijet

Godinu dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, Evropska unija i Sjedinjene Američke Države ostaju ujedinjeni s Kijevom. Sada je vrijeme za rezime i pogled prema budućnosti, navodi se u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, ANSA, BTA, dpa, EFE, FENA, HINA i STA.

Na godišnjicu početka sukoba, prva dama Ukrajine Olena Zelenska rekla je u video obraćanju Ujedinjenim narodima da Rusija mora odgovarati za zločine. "Pobjeda Ukrajine značit će pobjedu ljudskih prava nad bezakonjem, mučenjem i razaranjem. Stoga je pravda za Ukrajinu pravda za cijeli svijet", rekla je delegatima UN-a.

Godinu dana nakon ruskog rata u Ukrajini, EU i SAD nastavljaju naglašavati da stoje uz Ukrajinu i osuđuju rusku vojnu agresiju. Ujedinjeni s Washingtonom u podršci Kijevu, evropski čelnici snabdijevaju Ukrajinu oružjem.

Do sada je mobilizirano 3,6 milijardi eura u okviru Evropskog instrumenta za mir. Povrh toga, postoji vojna obuka za ukrajinske oružane snage. Ukupno, vojna podrška Evropske unije Ukrajini - koju pružaju Evropski mirovni fond i direktno države članice - iznosi otprilike 12 milijardi eura.

Osim toga, Evropska unija je oštrim sankcijama nastojala oslabiti rusku ekonomiju. Nakon početka vojne operacije u Ukrajini, činilo se da je ruska ekonomija na rubu kolapsa, slomljena zapadnim sankcijama bez presedana: berza se zatvorila na mjesec dana, kurs rublje je strmoglavo pao, a nazirao se i pad bruto društvenog proizvoda (BDP) od osam posto i inflacija od 20 posto.

Dvanaest mjeseci kasnije, jasno je da je Moskva pogođena, ali nije bačena na koljena ili izolirana od svijeta, oslanjajući se posebno na vrlo snažan porast prihoda od nafte i plina. Iako, ističe ekonomist s Kalifornijskog univerziteta u Los Angelesu (UCLA) Oleg Istkhoki, kako cijene energije padaju, kriza bi mogla uzeti svoj puni danak 2023. godine.

Na vanrednom sastanku Vijeća Evropske unije španski premijer Pedro Sánchez upozorio je da EU ne može smanjiti pritisak na Kremlj, podsjetivši da je potrebno pojačati sukcesivne pakete sankcija koji su doneseni tokom prošle godine. Sánchez je zahtijevao da se uvede deseti paket sankcija pokrene 24. februara.

Osim toga, Sánchez je naglasio da je od vitalne važnosti održati jedinstvo Evropske unije pred ruskom invazijom i osigurati da zemlje koje nisu dio kluba također podrže mirovni plan koji je predstavio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da je ključna riječ za Ukrajinu i Zapad održivost: „Održivost Ukrajinaca u njihovom otporu, održivost zapadne pomoći Ukrajini i održivost zapadnih vlada da odgovore izazovima s kojima su suočene, a to su cijene energije, inflacija, hrana i očuvanje socijalne kohezije u našim zemljama”.

Humanitarna i finansijska podrška

Uz vojnu pomoć, Evropska unija i njezine članice pružile su opsežnu finansijsku i humanitarnu pomoć, stalno naglašavajući da Ukrajina može računati na podršku EU-a dok god je potrebna.

Nadalje, po prvi put u historiji EU-a, Direktiva o privremenoj zaštiti jednoglasno je usvojena u svim zemljama EU-a, dajući korisnicima prava na boravak i pristup stanovanju, školama, zdravstvenoj zaštiti i poslovima. Do sada se oko četiri miliona osoba koje bježe iz Ukrajine prijavilo za privremenu zaštitu.

Slovenija podržava Ukrajinu humanitarnom, materijalnom i vojnom pomoći. Osim pomoći za oko 8.000 ukrajinskih izbjeglica koje su do sada zatražile privremenu zaštitu u Sloveniji, ta je država najavila i podršku u obnovi kritične infrastrukture te razminiranju.

Prema nedavnoj procjeni ministrice vanjskih poslova Tanje Fajon, ukupna vrijednost dosadašnje pomoći Ukrajini iz Slovenije premašuje 27 miliona eura.

Od februara prošle godine oko 1.100.000 ukrajinskih izbjeglica prošlo je kroz Bugarsku. Oko 150.000 zatražilo je međunarodnu zaštitu, a 50.000 odlučilo je ostati u zemlji, pokazuju podaci koje je podijelio visoki komesar Ujedinjenih naroda za izbjeglice.

Bugarska je Ukrajini dodijelila 240 miliona eura humanitarne i druge pomoći, saopćilo je bugarsko ministarstvo vanjskih poslova. Sofija je u Ukrajinu poslala vojnu opremu i materijale za sklonište i samozaštitu, te primila na liječenje ranjene ukrajinske vojnike. Bugarski stručnjaci također obučavaju ukrajinsku vojsku u okviru Misije vojne pomoći EU.

Bosna i Hercegovina podijeljena oko rata u Ukrajini

Bosna i Hercegovina se potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Evropskom unijom obavezala slijediti sigurnosnu i vanjsku politiku EU, ali to u praksi nije slučaj. BiH još nema jedinstven stav o ukrajinskom ratu.

I dok članovi Predsjedništva BiH izabrani u Federaciji Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Denis Bećirović nedvosmisleno osuđuju rusku invaziju, predsjedavajuća Predsjedništva izabrana u bh. entitetu Republika Srpska (RS) Željka Cvijanović inzistira da se Bosna i Hercegovina treba ostati neutralna, iako taj entitet održava bliske veze s Moskvom.

U jeku rata Milorad Dodik, čelnik političke stranke Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u BiH, sastali su se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, uvjeravajući ga da se Bosna i Hercegovina neće prikloniti zapadnim zemljama u vezi s Ukrajinom.

Delegacija Narodne skupštine Republike Srpske, predvođena predsjedavajućim Nenadom Stevandićem, otputovalo je ove sedmice u Moskvu, potvrdivši da se RS neće "pridružiti antiruskoj histeriji", osuđujući svaki pokušaj da se RS prikaže kao ruska platforma u Europi.

- Nadamo se da će budućnost pokazati da je naš neutralni stav bio ispravan. Male zemlje poput naše nemaju privilegiju da se miješaju u sukobe - dodao je Stevandić.

Ova podjela unutar države dodatno raspiruje strahove od prelijevanja rusko-ukrajinske krize u Bosnu i Hercegovinu, iako analitičari smatraju da destabilizacija zapadnog Balkana u ovom trenutku nije realan scenarij.

Ipak, snage EUFOR-a u Bosni i Hercegovini prošle su godine dobile pojačanje od 500 vojnika zbog zabrinutosti da bi se kriza izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu mogla proširiti na zapadni Balkan, posebno Bosnu i Hercegovinu.

Novi svjetski poredak?

Ruska invazija na susjeda preokrenula je dijelove svjetskog poretka i dovela do formiranja blokova kakvih nije bilo od Hladnog rata. Rat je intenzivirao sukobe i konfrontacije, kao i već postojeću globalnu tendenciju da zemlje formiraju blokove fokusirane oko Washingtona ili Pekinga.

- Prešli smo u neuređeni multipolarni svijet u kojem je sve oružje: energija, podaci, infrastruktura, migracija. Geopolitika je ključna riječ, sve je geopolitika - rekao je u visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell.

Centralna Azija, Kavkaz, Balkan, Afrika i azijsko-pacifička regija bile su arene takmičenja za uticaj između sila poput Kine, EU-a, Rusije i Turske - bilo kroz finansiranje infrastrukturnih projekata ili sklapanje sporazuma o trgovini, vojnom ili diplomatskom saradnjom.

Rat protiv Ukrajine dodatno je uzdrmao stvari, oslabivši ruski stisak nad bivšim sovjetskim republikama u srednjoj Aziji i otvorivši Turskoj novu ulogu posrednika.

- Ova je reorganizacija stvarna, ali vjerojatno privremena. Neizbježno, kraj rata ostavit će Rusiju i Evropu oslabljene i iscrpljene, dok će dva velika dobitnika iz ove situacije biti SAD i Kina - kazao je voditelj francuskog think-tanka FMES Pierre Razoux.

Stvarni i potencijalni izazovi

Iako se još ne nazire kraj rata, ruski predsjednik Vladimir Putin očito je krivo procijenio ukrajinski duh otpora i računao na razbijanje jedinstva unutar Evropske unije i NATO-a. Do sada je EU, uz iznimku mađarskog premijera Viktora Orbána, koji odbija poslati oružje Ukrajini, ipak uspjela sačuvati jedinstvo i glasati za sankcije.

S obzirom na ovisnost velikog broja članica EU o ruskom plinu i nafti, gotovo sve zemlje pronašle su alternativne izvore energije, iako po znatno višim cijenama, što pogoršava inflaciju.

Stav Zapada prema Rusiji bio bi kompliciran kada bi Kina odlučila Rusiji dati vojnu podršku. Time bi Ukrajina bila u mnogo težoj poziciji. SAD i EU otvoreno su upozorili Peking da to ne čini.

Sadržaj teksta se temelji na izvještajima novinskih agencija koje su dio Evropske Redakcije (European Newsroom - ENR) zajedničkog projekta 18 evropskih novinskih agencija, među kojima je i Federalna novinska agencija (FENA) kao jedina agencija iz Bosne i Hercegovine.