Ekonomija

Dvije trećine najprosperitetnijih zemalja svijeta nalaze se u Evropi, prema Legatum indeksu prosperiteta iz 2023.

Međutim, nejednakost prihoda je rasprostranjena širom starog kontinenta.

Prosječni prihod domaćinstva koji se izdvaja za potrošnju i štednju značajno varira, ne samo između zemalja članica EU, već i drugih evropskih zemalja.

Čini se da postoji jasna geografska podjela: najviši nivoi srednjeg raspoloživog dohotka zabiljženi su u zapadnim i nordijskim zemljama, dok su nivoi niži u većini južnih i istočnih država.

Pristup robama i uslugama u zemlji u velikoj mjeri zavise od raspodjele dohotka, koja uveliko varira, što uzrokuje nejednakosti.

Može biti teško precizno uporediti nivoe raspoloživog dohotka u zemljama zbog različitih poreskih režima i nivoa cijena. Međutim, jedan od načina da se izmjere i uporede razlike je gledanje srednjeg ekvivalentnog raspoloživog dohotka po stanovniku u standardu kupovne moći (PPS) u svakoj zemlji, što daje predstavu o životnom standardu.

Raspoloživi prihod domaćinstava je ono što domaćinstva imaju na raspolaganju za potrošnju i štednju nakon poreza i transfera, kako je definisao Eurostat, statistički zavod EU. Ovaj prihod je  prilagođen veličini i sastavu domaćinstva – kako bi bio uporediv za sva domaćinstva.

PPS u međuvremenu pomaže da cijene budu uporedive između zemalja. To je vrsta vještačke valute koja uklanja razlike u nivou cijena, čineći da jedan PPS može kupiti istu robu ili uslugu u bilo kojoj zemlji.

Imajući to na umu, koje zemlje imaju najveći i najniži raspoloživi dohodak u Evropi? I koliko je rasprostranjena nejednakost prihoda?

U 2022. srednji raspoloživi prihod po stanovniku u EU kretao se od 9.671 PPS u Bugarskoj do 33.214 PPS u Luksemburgu. Prosjek u EU bio je 18.706 PPS po stanovniku.

Kada se uključi Evropska zona slobodne trgovine (EFTA) i zemlje kandidati za članstvo u EU, Luksemburg je pratila Norveška (27.090 PPS) i Švicarska (26.389 PPS). Ova brojka je takođe bila nešto iznad 25.000 PPS u Holandiji i Austriji.

Nordijske zemlje su iznad prosjeka EU, ali ne uspijevaju da zauzmu prvo mjesto.

Prosječni raspoloživi dohodak po stanovniku bio je iznad prosjeka EU u pet nordijskih zemalja. Dok je Norveška bila druga, niko od ostalih nije ušao u prvih pet.

Finska (20.941 PPS) je zauzela 10. mjesto, a Švedska (20.573 PPS) je pozicionirana na 13. od 35 zemalja na listi. Island i Danska zauzeli su 7. odnosno 8. mjesto.

Gledajući četiri najnaseljenije zemlje EU, medijan raspoloživog dohotka bio je iznad prosjeka EU u Njemačkoj (23.197 PPS) i Francuskoj (20.575 PPS), dok je bio niži u Italiji (18.472 PPS) i Španiji (17.254 PPS).

Hrvatska, posljednja zemlja koja je pristupila EU, imala je viši medijan raspoloživog dohotka od šest zemalja EU.

Zemlje zapadne i nordijske Evrope prijavile su najviše nivoe srednjeg raspoloživog dohotka, dok je većina južnih i istočnih država imala niže nivoe.

Zemlje kandidati za članstvo u EU imale su najniži medijan raspoloživih prihoda na listi.

Albanija (4.385 PPS) je na dnu, a slijede Sjeverna Makedonija (5.988 PPS) i Turska (6.210 PPS).

Kada se uzme u obzir prihod u eurima za razliku od PPS-a, nivoi nejednakosti prihoda širom Evrope izgledaju posebno oštri.

Raspon srednjeg raspoloživog dohotka po stanovniku varirao je od 5.378 eura u Bugarskoj do 45.310 eura u Luksemburgu u EU 2022. Prosječni raspoloživi dohodak za EU u cjelini iznosio je 19.083 eura.

Cifra je bila veća od 35.000 eura u pet zemalja, i to u Švicarskoj (44.753), Islandu (39.918), Norveškoj (39.206) i Velikoj Britaniji (37.934 eura). U Njemačkoj je iznosio 25.000 eura , a u Francuskoj 23.053.

Možda ne iznenađuje da je medijan raspoloživog dohotka u eurima bio znatno niži u zemljama kandidatima za EU: 3.000 eura u Albaniji, Turskoj i Severnoj Makedoniji.

Nekoliko zemalja je značajno povećalo svoj medijan raspoloživog dohotka po stanovniku u eurima u proteklih pet godina, kada se posmatra procentualno povećanje.

Porastao je za više od 40 posto u devet država članica EU i dvije zemlje kandidata između 2017. i 2022. godine.

Najveći rast zabilježila je Rumunija sa 101 odsto, a slijede Srbija (68 odsto) i Litvanija (66 odsto).

Procentualna promjena u zemljama u kojima je srednji raspoloživi dohodak bio viši od prosjeka EU zabilježila je vrlo malo kretanja, kao što je jedan odsto u Švicarskoj, dva odsto u Norveškoj i pet odsto u Francuskoj i Švedskoj.

Turska je bila jedina zemlja u kojoj je srednji raspoloživi dohodak pao – konkretno za 27 odsto  ili 1.000 eura.

Kada se posmatraju promjene u eurima, a ne u procentima, najveći rast je zabilježio Luksemburg (8.995 eura), a slijede ga Irska (6.181) i Holandija (5.976).

Prosječno povećanje u EU iznosilo je 2.802 eura, dok je u Njemačkoj poraslo za 3.080, a u Francuskoj 1.093 eura, prenosi Bankar.me.