POZITIVNA BIH / Pozitivna.bih

Tekst i foto: Almir Panjeta, AKAZ

Inspiracijske kartice za mlade koje je mr. sci. Nermina Vehabović-Rudež, psihoterapeutkinja u Centru za mentalno zdravlje u Visokom, kreirala kako bi olakšala pristup mladima u terapijskom radu, brzo su se proširile u lokalnu zajednicu, potom i van granica BiH. Uspješno se koriste i za rad s ostalim starosnim kategorijama. Kartice će biti predstavljene i na „Kongresu dječije i adolescentne psihoterapije“, koji se u Sarajevu održava od 18. do 21. oktobra 2018.

- Inspiracijske kartice proizašle su iz rada u Centru za mentalno zdravlje i kroz dobre odnose i uspješnu komunikaciju koju imamo sa našom lokalnom zajednicom našle su svoj put dalje - priča mr. sci. Nermina Vehabović-Rudež, dodajući kako to nije bila prvenstvena namjera kartica, ali da su se one pokazale kao univerzalno sredstvo za rad u terapiji, ali i u nastavi u školama.

 „KLIK“

Nermina je radeći tražila načine na koje najbolje može pristupiti mladima, otvoriti ih za razgovor i učiniti im terapiju ugodnijom i zanimljivijom. Tako je došla na ideju da kreira inspiracijske kartice koje su se brzo pokazale korisnim. Predstavila ih je zajednici, a one su pronašle put do drugih gradova u BiH, stižu  i reakcije iz Hrvatske, Slovenije i drugih zemalja iz regije.

- Sa mladima sam u kontaktu na razne načine. Oni sa kojima komuniciram u Centru su upućeni iz centara za socijalni rad ili drugim putem, tako da nije uvijek lako ostvariti komunikaciju, otvoriti ih, učiniti da se osjećaju ugodno, posebno na početku. Uvijek sam imala neke od načina pristupa, poput „Drveta želja“ i slično, ali sam osjetila da ima još prostora i mogućnosti - kaže Nermina.

Dodaje kako je inspiracijske kartice kreirala na bazi svakodnevnih rečenica u „ja formi“, sa „Teorijom izbora“ Williama Glassera kao „podlogom“.  

- Shvatila sam da mladi „kliknu“ na jednu rečenicu koja ih osvijesti, da kažu „to je to“. Na početku razgovora im ponudim kartice koje sa jedne strane imaju neku od fotografija iz svakodnevnog života i koje su na neki način povezane i sa porukom svake od 32 kartice. Zanimljivo je da skoro uvijek izvuku nešto što je sublimacija onog o čemu u tom momentu razmišljaju, što ih otvori i olakša im da nakon te rečenice dalje nastave s iskazivanjem osjećaja - pojašnjava Nermina.

Tim povodom se prisjeća jednog slučaja iz prakse:

- Imala sam priliku razgovarati sa djevojčicom koja je bila žrtva teškog oblika nasilja, izvukla je karticu na kojoj piše kako niko ne može upravljati njenim životom, pročitala naglas i rekla: „Tako je! Ja sam ta koja upravlja!“ I to ju je ohrabrilo da iznese stav, mišljenje i osjećaje.

Nakon što je ideju realizirala i vlastitim sredstvima izdala „Inspiracijske kartice“ za tržište, nakon promocije Nerminu je dočekalo prvo iznenađenje. Javila joj se profesorica bosanskog jezika iz Visočke gimnazije, koja joj je kazala kako je kartice iskoristila na času za analizu djela „Derviš i smrt“ Meše Selimovića. Nermina je prisustvovala oglednom času gdje je profesorica kartice iskoristila za analizu lika Ahmeda Nurudina. Djeca su, zaključila je Nermina, izvukla svu filozofiju koju nam je Selimović rekao, a da nam to niko nije znao na tako jednostavan način reći. Uslijedila su i nova javljanja.

BEZ UPUTSTVA

- Ispostavilo se da su kartice korisne na časovima matematike, demokratije i drugih predmeta, u zavisnosti od kreativnosti samih nastavnica ili nastavnika. Kartice nemaju tipično uputstvo za upotrebu i do onih koji ih upotrebljavaju je da nađu najbolji način kako bi ih najbolje iskoristili u datom momentu - pojašnjava Nermina.

Raduje se što „inspiracijske kartice“ nastavljaju život van Centra za mentalno zdravlje, u kome su nastale, u lokalnoj i široj zajednici, kao i u struci.

- Na promociji su terapeuti dobili po set kartica, naručuju ih kolege i kolegice iz drugih centara za mentalno zdravlje. Javljaju da nalaze razne načine upotrebe. Kolegica iz Nove Gradiške kaže da ih koristi i u radu sapsihotičnim pacijentima - priča Nermina.

Naša sagovornica potom ističe da planira kartice prevesti i na engleski jezik.

- Pokazale su se zanimljivim kolegicama i kolegama u zemljama regije. Zašto ne probati plasirati ih i dalje? Vjerujem da mogu uspjeti. Kartice sam i zaštitila, upisane su i deponovane u Institutu za intelektualno vlasništvo kao pisano djelo iz psihologije i pedagogije - kaže mr. sci Nermina Vehabović-Rudež.

Važno je naglasiti i to da je Centar za mentalno zdravlje Visoko prije tri godine  uspješno prošao vanjsku ocjenu i od Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH (AKAZ) dobio akreditaciju za uspostavljen sistem kvaliteta.  Nerminina priča jedan je od primjera kako se kroz kvalitetan i inovativan rad, usmjeren na dobrobit krajnjeg korisnika, mogu postići rezultati važni za Centar, lokalnu, ali i širu zajednicu.