Jedan je od najpoznatijih historičara ovih prostora koji je zadnjih 15-ak godina života angažiran na tezi o potrebi suočavanja sa prošlošću. Zbog svojih stavova, koje često iznosi u javnosti kroz učešće u emisijama, tribinama, promocijama, serijalima, dobija prijetnje, pa čak i one smrću. „Nismo društvo dijaloga, nego društvo monologa i ne znamo razgovarati s onima koji misle drugačije od nas“, kaže Hrvoje Klasić, historičar i profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu za Start. U drugom dijelu intervjua razgovaramo o političarima, stanju u svijetu, opasnim pojavama,..
Kažu da političari ipak kroje sudbinu naroda, pa bih postavio pomalo neobično pitanja - ko su po Vama „najnamazaniji“ političari u regionu?
- Ne mislim da ima kameleona. Svima je sve jasno. Ne vidim nijednog za kojeg bih mogao reći da bih volio da upravlja mojom državom. Svima koji vode Hrvatsku, BiH, Srbiju, Crnu Goru bih našao brojne mane. Ali ono što zabrinjava nisu mane. Mnogi političari s ovih prostora su imali mane, ali su njihove vrline nadilazile ove prostore. Uz sve kritike Josipa Broza Tita, rekao bih da je taj čovjek u jednoj tako kompliciranoj državi s toliko naroda ipak uspio učiniti da dok je bio živ ti narodi nisu ubijali jedne druge, a činili su to prije nego što je on došao na vlast i nakon što je on otišao s vlasti, odnosno umro. Ali pomake koje je učinio u toj zemlji, kao i činjenica da je jednu malu i siromašnu zemlju učinio važnim faktorom na međunarodnoj razini je nešto što mi danas potcjenjujemo i smatramo normalnim, ali to ništa nije normalno. Takvih političara više nema u svijetu, pa kako će se onda razviti kod nas. Ali da se na kraju vratim na vaše pitanje. Nitko za mene nije kameleon. Nitko me nije uspio zavarati. Točno se svi ponašaju onako kako i govore, samo ih treba pažljivo slušati.
Šokantna informacija, ako se više išta može nazvati šokantnim, jeste pisanje EU Observera prema kojem je navodno američka administracija objavila 27. maja zvanični dokument koji poziva na promjenu režima u evropskim zemljama dok se na predstojeće izbore u evropskim državama gleda kao na priliku da dobiju krajnje desničarske lidere sa trampovskim agendama. Dokument pod nazivom "Potreba za civilizacijskim saveznicima u Evropi" napisao je Samuel Samson, viši savjetnik Biroa za demokratiju, ljudska prava i rad američkog State departmenta. Kako Vi ovo tumačite?
- Prvi put to sad čujem od Vas pa ne mogu komentariti.Ono što mogu komentirati je to da je Donald Trump više nego itko uzdrmao temelje i međunarodnog poretka i demokracije. Trump sigurno nije netko koga zanima demokracija. On bi htio biti i ponaša se kao jedan autokrat. Američka demokracija je naravno otpornija na takve udare od Srbije ili Rusije, ali dugoročno je to velika opasnost. I naravno da je to vjetar u leđa svima onima koji tako razmišljaju i u Evropi, a sigurno ih ima. Nije to prvi put da je demokracija pod udarima, posebno kada bi se pojavile neke krize. Sjetimo se samo 20-ih ili 30-ih godina, kada bi demokracija ustvari garantirala nestabilnost, onda bi se birači okretali rješenju jakog pokreta i jednog jakog vođe koji je onda garantirao stabilnost bilo da se zvao Mussolini, Hitler, Franco ili kako god. Sve ovo me nažalost podsjeća na taj period, a Donald Trump doista jeste opasna pojava i u američkom društvu i u cijelom svijetu.
Pa šta se ovo u svijetu dešava trenutno? Benjamin Netanyahu predlaže Trumpa za Nobelovu nagradu za mir dok istovremeno planiraju preseljenje ljudi iz Gaze i to bez skoro ikakvih reakcija. Normalno je i da se kaže da se povećavaju carine, a da druga strana ne smije uzvratiti jer će snositi posljedice, normalno je i da SAD uvodi sankcije Francesci Albanese, specijalnoj izvjestiteljici UN-a za stanje ljudskih prava na okupiranim palestinskim teritorijama, optužuje se za antisemitizam i "kampanju političkog i ekonomskog ratovanja" protiv SAD-a i Izraela. Otvoreno se govori o „kompenzaciji za pomoć“ tipa prvo ti meni minerale... Ima još mnogo toga „normalnog“. Da li je zapravo uvijek tako i bilo samo se radilo tajno, ispod stola ili...?
- Međunarodni svjetski poredak je doista narušen i rekli ste točno. Uvijek su veliki vodili vlastitu politiku i nisu se baš morali usklađivati sa svima. Međutim, to se nekako radilo u rukavicama i rijetke su bile situacije, ali ih je bilo kada bi recimo Amerika zaobišla stavove Ujedinjenih naroda. Znamo takve situacije i u ratovima na Bliskom istoku ili negdje drugdje gdje su intervenirali samostalno. Međutim, ono što je zabrinjavajuće jeste to što su zadnjih 100 godina SAD imale saveznika u Evropi, a sada mi se čini da Trump u Evropi ne vidi saveznika nego konkurenciju i prijetnju što me podsjeća na 19. stoljeće. Trump se upravo tako ponaša. Njemu jednostavno ne pada na pamet sjedati za stol sa, ne znam, predstavnicima Slovačke, Hrvatske ili Luksemburga, pa čak ni Francuske ni Njemačke. Njega zanimaju isključivo oni najmoćniji. To je upravo tako izgledalo u Evropi u 19. stoljeću, na Bečkom kongresu ili nekim sličnim situacijama, kada bi sjeli carevi i kraljevi najmoćnijih carstava i među sobom dijelili plijen ili dijelili svijet. To je ono što ne mogu zamisliti kod Billa Clintona, ni kod Baracka Obame pa čak niti kod Georga Busha, ali itekako mogu zamisliti situaciju u kojoj se saziva konferencija na kojoj će sjediti Trump, Vladimir Putin, Xi Jinping, Tayip Erdogan, možda Modi iz Indije i gdje ih baš briga i za Ujedinjene narode i za Evropsku uniju i za međunarodno pravo.
Pa dogovaraju: mi ćemo sada uzeti Grenland i Gazu, vi ćete si uzeti Tajvan, vi ćete si uzeti dijelove Ukrajine... i da u principu cijeli svijet na to gleda i ne može reagirati jer nema tko reagirati. Bojim se da sa Trumpom idemo ka takvom scenariju. Sa druge strane, vidjeli smo da ipak pobjeda Trumpa nije bila vjetar u leđa populističkoj desnici u Evropi, nego je izazvala i kontraefekt. Međutim, s Trumpom je doista teško o njemu govoriti. On je apsolutno nepredvidljiv jer nije političar. Ne znam da li je biznismen, ali on se po meni ponaša potpuno, potpuno nepredvidljivo. Svijet ulazi u jedno novo razdoblje. Ne kažem da veliki i prije nisu vodili riječi često bez da su se konzultirali sa malima, ali se to ipak na ovaj način nije nikad prije radilo.
Čitajte prvi dio intervjua :
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.