Direktorica Ekopaka Amela Hrbat danas je na online konferenciji za novinare posvećenoj regionalnom projeketu „Upravljanje staklenom ambalažom na zapadnom Balkanu“ kazala da Ekopak od 2013. godine radi na razvoju sistema upravljanja ambalažnim otpadom u BiH u okviru kojeg je pokrenuto i prikupljanje stakla.
- Postignut je odgovarajući stepen 12 posto koji za naše uslove nije mali. Ukupno smo dosada prikupili i predali na reciklažu više pet hiljada tona ove vrste ambalažnog materijala. Međutim, prostora za unapređenje ima, tako da smo rado prihvatili partnerstvo na ovom važnom projektu jer je upravo cilj da se poveća stopa reciklaže u sve tri balkanske države u pilot opštinama – navela je Hrbat.
Grad Bihać i Općina Novi Travnik, prema njenim riječima, nisu slučajno izabrani kao pilot lokalne zajednice u BiH jer Ekopak sa njima ima dobru saradnju već dugi niz godina. Naime, komunalna preduzeća Komrad Bihać i Vilenica Novi Travnik pored stakla značajne količine ostalih vrsta ambalažnog otpada (plastika, papir, višeslojna ambalaža) prikupljaju i isporučuju u sistem Ekopaka.
- Osim što je projektom planirano povećanje stope reciklaže, cilj je i da se postave temelji za isplativi lanac vrijednosti reciklaže stakla i dobije model koji bi se u perspektivi trebao proširivati na ostale lokalne zajednice, a što bi bio doprinos Ekopaka razvoju cirklarne ekonomije u našoj zemlji – izjavila je Hrbat.
Projekt su pokrenuli Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju – GIZ, Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj „Naled“ iz Srbije u saradnji sa operaterima sistema upravljanja ambalažnim otpadom Ekopak (BiH), Sekopak (Srbija) i Pakomak (S. Makedonija), te Asocijacijom za ekonomski razvoj Hercegovine REDAH i Zajednicom jedinica lokalne samouprave ZELS.
U okviru projketa je predviđeno uspostavljanje osnove za isplativiju reciklažu stakla, tako što će se u odabranim lokalnim samoupravama postaviti kontejneri za odlaganje staklenog abalažnog otpada sa ciljem povećanja sakupljene staklene ambalaže. Projekt će se realizovati u Bihaću i Novom Travniku (BiH), Nišu i Somboru (Srbija), Štip i Ilindenu (Sjeverna Makedonija). Kontejneri su napravljeni u obliku zvona, pa je otuda i moto projketa „Zvonilo je za reciklažu stakla“.
Staklo je materijal koji se može u potpunosti preraditi i to bezbroj puta, a njegovim recikliranjem štedi se oko 40 posto energije i 50 posto vode potrebne za proizvodnju nove staklene ambalaže, dok se onečišćenje zraka smanjuje za oko 20 posto, istaknuto je ovom prilikom.
Šef odjeljenja za razvojnu saradnju Ambasade Njemačke u Beogradu Christian Schilling rekao je da se radi o jedinstvenom regionalnom projketu i korisnoj prilici za zajednički rad.
- Aktivnosti kojima se smanjuju uticaji klimatskih promjena i ugrožavanja životne sredine su vrlo važni na zapadnom Balkanu. Njemačka agencija podržava te aktivnosti na lokalnom i regionalnom nivou – naveo je Schilling podsjećajući da staklenom otpadu treba oko pet hiljada godina da se razgradi.
Učesnici projekta iz tri balkanske zemlje naglasili su njegov značaj i šansu da se napravi jedna kvalitetna i održiva priča od koje svi mogu imati višestruke koristi u smislu postizanja ušteda i zaštite životne sredine. Saradnjom svih partnera nastojat će se pronaći najbolja i održiva rješenja za prikupljanje i reciklažu stakla. Naveli su da iskustva iz EU mogu biti korisna, ali ih treba prilagoditi konkretnim sredinama, te raditi na podizanju svijesti javnosti o ovim pitanjima.
Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić i načelnik Općine Novi Travnik Lendo Refik su naveli da ove lokalne zajednice posvećuju značajnu pažnju pitanjima ekologije i zaštite životne sredine, kao i edukaciji građana u tom smislu. Prostora za unapređenje ima, dodali su, posebno kada je riječ o reciklaži i svemu drugom što se može još uraditi, pa će ovaj projeket svakako biti doprinos tome.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.