Politika / BiH

Direktorica Direkcije za evropske integracije Elvira Habota je u razgovoru za Fenu kazala da je ovogodišnji izvještaj Evropske komisije dao objektivni pregled i ocjenu urađenog u Bosni i Hercegovini u procesu pristupanja Evropskoj uniji, te konkretne smjernice za daljnji rad.

Prema njenim riječima, Komisija je prepoznala da je BiH postigla određene rezultate do marta, ali je također konstatirano da su kasnije reforme zastale.

- Dobar napredak jesmo postigli u oblasti vanjske sigurnosne i odbrambene politike, dok smo određeni napredak postigli u oblasti javnih nabavki, borbi protiv korupcije, upravljanju migracijama, borbi protiv organiziranog kriminala i u reformama javne uprave.

Ograničeni napredak smo postigli u oblastima funkcioniranja pravosuđa, također u sektoru ekonomskog kriterija i u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja. Međutim, napretka nije bilo u oblastima osnovnih prava, posebno u dijelu koji se odnosi na slobodu govora i zaštitu novinara, kao i u većem broju sektorskih politika. Tu prvenstveno mislim na energiju, transport, konkurenciju, na slobodno kretanje roba, na zaštitu potrošača, itd. - kazala je Habota.

Odlučno nastaviti sa reformama

Dodala je da ključna odluka ovogodišnjeg izvještaja jeste da bh. vlasti trebaju odlučno nastaviti s reformama, u skladu s evropskim standardima i pravilima, kako bi što prije bili u poziciji da Evropska komisija predloži pregovarački okvir, a Vijeće Evropske unije odlučuje o njegovom usvajanju. 

Habota je podsjetila da je Vijeće Evropske unije jasno preciziralo u preporukama još iz marta koji su to preostali zadaci koje trebamo ispuniti, „zapravo to su isti ti zadaci koji se nalaze i u ovogodišnjem izvještaju i preporuke koje su date u dodjeli statusa kandidata“. 

- Ključni zadaci koje je neophodno ispuniti kako bi se krenulo u naredne faze ovog procesa su usvajanje: zakona o sudovima, zakona o VSTV-u, zakona o zaštiti ličnih podataka i zakona o graničnoj kontroli.

Ono što se od BiH očekuje, također, je i usvajanje strategije upravljanja granicom, imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima. Također i priprema državnog plana za usvajanje 'akia' (acquisa) i imenovanje državnog koordinatora za IPA-u - navela je Habota. 

Dodala je da je od marta do objave novog izvještaja urađeno nešto, usvojeno je nekoliko važnih dokumenata.

Potrebno uraditi puno više i puno brže

- Ovdje prvenstveno mislim na strategiju borbe protiv korupcije, također akcioni plan i državnu strategiju koja se odnosi i na ruralni razvoj za BiH i novu strategiju o suprotstavljanju trgovini ljudima u BiH.

Međutim, iako možemo vidjeti da su rezultati ostvarivi, moram reći da proces, sam napredak, potrebno je da uradimo puno više, a ono što je veoma bitno u ovom trenutku, puno brže - zaključila je Habota. 

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto inicirala je na posljednjoj sjednici ubrzanje aktivnosti radi uspostave ureda glavnog pregovarača BiH u procesu formiranja pregovaračke strukture, za potrebe eksplanatornih sastanaka o pravnoj stečevini Evropske unije.

- Što se tiče samog eksplanatornog screeninga, koji trenutno radimo, po uzoru sa sastanaka eksplanatornog screeninga Ukrajine, Moldavije, Albanije i Sjeverne Makedonije, mi smo dobili te materijale još prije nekoliko mjeseci i proslijedili ih svim relevantnim institucijama u BiH. Njihov zadatak je bio da urade analizu svih tih materijala i da dostave pitanja za Evropsku komisiju, kako bismo mi ta pitanja proslijedili Evropskoj komisiji, a Evropska komisija zakazala naredne sastanke eksplanatornog screeninga.

To je jedan od zadataka na kojima radimo, naravno, za šta je ključno imati imenovanog glavnog pregovarača prije samog održavanja sastanaka eksplanatornog screeninga - pojasnila je Habota.

Program integrisanja

Također, kazala je da rade i na unapređenoj verziji Programa integrisanja BiH u EU, na osnovu komentara koje su dobili prije nekoliko mjeseci od Evropske komisije na prvu radnu verziju Programa integrisanja.

- U okviru Komisije za evropske integracije i u okviru Kolegija za evropske integracije razgovarali smo o tom programu. Doneseni su određeni zaključci od strane Kolegija, tako da je Komisija pristupila daljnjoj izradi unaprijeđene verzije, na čemu se intenzivno radi i pri kraju smo s tim – navela je Habota.

Upitana koliko je važno da što prije bude imenovan glavni pregovarač i pregovarački tim, odgovorila je da je to pitanje veoma važno za daljnji proces i napredak u procesu pristupanja Evropskoj uniji i sve aktivnosti koje nas očekuju, prvenstveno za usvanje pregovaračkog okvira. 

Napomenuvši da je na posljednjoj sjednici Vijeća ministara BiH pokrenuto to pitanje, izrazila je nadu da će se aktivnosti intenzivirati u tom pravcu. 

Imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima

- Želim reći da je imenovanje glavnog pregovarača vrlo važno, ali je podjednako važno i imenovanje cjelokupne strukture, cijelog pregovaračkog tima. Također je značajno da se uključi u sve to poslovna zajednica i ostala slična udruženja, jer proces pregovora traži simbiozu snažne političke podrške i stručnog znanja. Ono što je veoma važno istaći je, prema iskustvima država koje su ispred nas u ovom procesu i koje su prije prošle ovaj proces, na kraju dana je politika ta koja će ipak, donijeti ključne odluke. Bez obzira na model strukture i na personalna rješenja, naravno, treba voditi računa o uključivanju struke u sve to - mišljenja je Habota. 

Također kaže da se ne smiju zaboraviti i zanemariti još podjednako važna pitanja, pa i važnija pitanja, a to je usvajanje osam koraka iz preporuke Evropske komisije, koje uključuju zakone o kojima je govorila, a to je zakon o sudovima, zakon o VSTV-u, zakon o zaštiti ličnih podataka i zakon o graničnoj kontroli.

- To je vrlo važno da, isto tako, paralelno sa imenovanjem glavnog pregovarača bude riješeno - smatra Habota.

Istaknula je kako se iskreno nada da će bh. vlasti pokazati  političku mudrost i volju, „da ispunimo naše obaveze kako bi sa nekim optimizmom pristupili decembru i narednom razmatranju od strane Vijeća Evropske unije“.