[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/07\/02\/internet-7.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/07\/02\/100x73\/internet-7.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/07\/02\/internet-7.jpg","size":"246.02","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]

Govor mržnje prisutan u anonimnim komentarima na internet portalima u BiH

U online medijskom spektru u Bosni i Hercegovini prisutan je govor mržnje, isključivo u komentarima anonimnih čitalaca - rečeno je danas na konferenciji "Online mediji kao generatori govora mržnje", koja je održana u Banjoj Luci.

Istraživanje stavova internet korisnika putem online ankete, a koje je proveo Servis za medijsku profesionalnu edukaciju i razvoj (SEMPER) i Fondacija „Friedrich Ebert Stiftung“, pokazalo je da u najvećoj mjeri prepoznaju govor mržnje na Internetu.

- Najveći broj ispitanika se osjetio, u jednom momentu, uvrijeđenim govorom mržnje u online medijima, ali paradoksalno, mali procenat ih je prijavljivao nadležnim institucijama - rekao je komunikolog Mladen Bubonjić, projekt koordinator SEMPER-a.

Tokom monitoringa 30 portala u aprilu ustanovili su da je na 11 zabilježen govor mržnje, i to isključivo u komentarima čitalaca, i to u najvećoj mjeri kada je bilo moguće anonimno komentarisanje.

- Najvažnije je da nijedan portal, odnosno novinarski tekst, nije bio inicijator, odnosno povod govora mržnje - istakao je Bubonjić novinarima.

Procentualno, osobe od 30 do 50 godina više prijavljuju govor mržnje, u odnosu na mlađe, koji su slabije zainteresovani za to.

- Kada su u pitanju grupe prema kojima je usmjeren govor mržnje, ispitanici su prepoznali da je to nacionalnost među prvima, religija, seksualna opredijeljenost, politički stavovi, a spol nije bio toliko zastupljen za širnje govora mržnje - rekao je Bubonjić.

Profesor Fakulteta političkih nauka Banja Luka Aleksandar Bogdanić smatra da je neophodna sveobuhvatna institucionalna, strukovna, kulturološka borba protiv govora mržnje, a ne samo pravosudna i zakonska.

- Da bi se zakonski borili protiv govora mržnje mora postojati društveni konsenzus, a pravi put je učenje šta je to govor mržnje. Druga dimenzija je razvijanje kritičnog mišljenja i artikulisanje vlastitih stavova, za šta je govor mržnje slab instrument - kazao je Bogdanić.

Profesor Sveučilišta u Mostaru Slavo Kukić je dodao da su online mediji prenosioci govora mržnje.

- Imate online medije koji jedna čekaju razvijanje takvog govora, jer za sebe vežu više kometara ili imaju bolje marketinške pozicije. Također, ima i onih koji nisu time oduševljeni, ali ništa ne preduzimaju kako bi na svojim online medijima eliminirali ili smanjili govor mržnje. Ima i onih koji preduzimaju mjere i čine ono što onemogućava govor mržnje – rekao je je Kukić.

Na konferenciji je bilo riječi o medijskoj pismenosti i ulozi medija u borbi protiv govora mržnje, kao i regulatornih tijela i pravosuđa u suzbijanju takvog govora.

Podijelite ovaj sadržaj!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!