[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/10\/06\/l-73d2cc8d9cad3ad28227c1d2e9924ac5.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/10\/06\/100x73\/l-73d2cc8d9cad3ad28227c1d2e9924ac5.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/10\/06\/l-73d2cc8d9cad3ad28227c1d2e9924ac5.jpg","size":"90.34","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]

Giaufret: Europska perspektiva je rješenje za brojne probleme zapadnog Balkana

Veleposlanik Europske unije u Srbiji Emanuele Giaufret istaknuo je da ova regija treba prevladati nasljeđe iz prošlosti i nastavi ka EU, jer je samo europska perspektiva rešenje za brojne probleme koji su još prisutni na zapadnom Balkanu.

Giaufret je kazao da alternative proširenju nema i da je Srbija snažan partner EU što će se vidjeti i na sastanku Europske političke zajednice Pragu.

"Proširenje se neće završiti, sasvim suprotno. Nakon ruske invazije vidjeli smo novu dinamiku i novo interesiranje za proces proširenja",  kazao je Giaufret.

Po njegovim riječima, u Srbiji je potreban čitav niz reformi o ključnim pitanjima, između ostalog o vladavini prava, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, a treba podići i standarde u ekologiji.

"Ima naravno i važnih pitanja pored ovih osnovnih, a to je napredak u normalizaciji odnosa s Kosovom u kontekstu dijaloga i naravno vanjska sigurnosna politika je također važno pitanje", rekao je Giaufret.

Po njegovim riječima, "nije točna analiza" političara i analitičara koji isitiču da je usklađivanje s vanjskom politikom Europske unije postavljeno kao novi uvjet za pristupanje koji u početku nije bio planiran.

"Postupno usklađivanje s vanjskom politikom EU je odvjek bio dio razgovora i štoviše kada vidimo što se prošle 2021. godine dogodilo, Srbija je napravila čitav niz poruka što joj je omogućilo da otvori četiri poglavlja u prosincu, a započela je i reforme na Ustavu i mnoge druge, ali je također Srbija povećala stopu usklađenosti s EU", kazao je Geufret gostujući u programu Radiotelevizije Srbije.

Čelnici 44 europske zemlje okupljaju se u četvrtak u Pragu na prvom sastanku na vrhu Europske političke zajednice, novog foruma za dijalog i suradnju u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa.

Osim 27 zemalja članica EU-a na prvi sastanak pozvani su čelnici šest zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija), zatim Ukrajina, Norveška, Švicarska, Island, Armenija, Azerbajdžan, Moldavija, Gruzija, Lihtenštajn, Turska i Velika Britanija.

Podijelite ovaj sadržaj!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!