Kineski ekonomski rast naglo je usporen između početka aprila i kraja juna, jer su slaba domaća potražnja i utjecaj iranskog rata na cijene nafte zasjenili snažan izvoz zemlje, javlja BBC.
Zvanični podaci o bruto domaćem proizvodu (BDP) pokazali su da je druga najveća svjetska ekonomija porasla u drugom kvartalu za 4,3%, ispod godišnjeg cilja Pekinga, i nakon rasta od 5% u prvom kvartalu.
To dolazi dan nakon što su vladini podaci pokazali da je kineski izvoz skočio za 27% u junu u poređenju s prethodnom godinom.
U martu je Kina smanjila cilj rasta na raspon od 4,5%-5%, što je njen najniži cilj ekonomskog rasta od 1991. godine, potez za koji neki analitičari kažu da daje zvaničnicima veću fleksibilnost u upravljanju ekonomijom.
Objava predstavlja prvi puni kvartal podataka o BDP-u od početka iranskog rata 28. februara i označava najniži kvartalni rast od kraja 2022. godine, dok se Kina izvlačila iz strogih ograničenja zbog Covida-19.
- Postoje više faktori vanjske nestabilnosti i neizvjesnosti - navodi kineski Nacionalni zavod za statistiku u saopštenju koje prati podatke.
Također je uočena neravnoteža između snažne ponude i slabe potražnje u domaćoj ekonomiji.
Odvojeni podaci objavljeni u srijedu istakli su ekonomske izazove s kojima se Peking suočava kod kuće - uključujući dugotrajni pad tržišta nekretnina i slabu potrošnju.
Cijene novih kuća ponovo su pale, iako je pad od 0,1% u junu bio nešto sporiji nego prethodnog mjeseca.
Ali maloprodaja je porasla za 1% u junu, što je poboljšanje u odnosu na pad od 0,6% u maju.
Fabien Yip, tržišni analitičar na investicijskoj platformi IG, rekla je za BBC da kineska preduzeća apsorbuju veće troškove energije i sirovina "jer je potražnja na kasi preslaba da bi je podnijela".
Situacija će biti teža za upravljanje što duže traje rat s Iranom, dodala je.
Carinski podaci za juni, koji su objavljeni u utorak, pokazali su da je kineski tehnološki izvoz potaknut rastućom globalnom potražnjom za poluprovodnicima za napajanje podatkovnih centara umjetne inteligencije (AI).
Rastuća potražnja za kineskim električnim vozilima (EV) također je dala veliki poticaj kineskom izvozu - mjesečni izvoz automobila prvi put je premašio milion.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.