Politika / Svijet

Izborna pobjeda bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa u Sjedinjenim Američkim Državama izaziva zabrinutost u Europi koja strahuje od ponavljanja transatlantskih napetosti zbog troškova za obranu i carina na proizvode EU-a koji se prodaju u SAD-u. Što je na kocki za Europu i EU kada se Trump vrati u Bijelu kuću?

Povratak na vlast republikanskog bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa nakon njegove pobjede nad demokratskom kandidatkinjom Kamalom Harris u srijedu, izazvao je šokove diljem Europe i Europske unije, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, ANSA, BTA, dpa, EFE, Europa Press, FENA, STA, Tanjug u okviru European Newsrooma.

Među najhitnijim prijetnjama koje donosi Trumpov povratak je strah da bi mogao narušiti europsku sigurnost i prekinuti podršku Ukrajini, dok bi istovremeno mogao započeti trgovinski rat s visokim carinama na europske proizvode. U isto vrijeme, Europa je u osjetljivoj situaciji budući da se istoga dana koalicija vlade njezine najveće ekonomije, Njemačke, srušila zbog raskola oko potrošnje i ekonomskih reformi.

Brojni europski čelnici javno su pozdravili pobjedu 78-godišnjeg novoizabranog predsjednika, izražavajući spremnost za suradnju na poboljšanju transatlantskih odnosa i zajedničkom radu na postizanju mira. Među njima su bili oprezni njemački kancelar Olaf Scholz, francuski predsjednik Emmanuel Macron, radosni mađarski premijer Viktor Orbán te ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, koji je pozvao na „pravedan mir” u Ukrajini.

U Srbiji je predsjednik Aleksandar Vučić izjavio da očekuje dobre odnose sa SAD-om i da će ova pobjeda „imati ljekovit učinak na globalne uvjete”. Naglasio je kako očekuje pritisak SAD-a u vezi s bliskom suradnjom Srbije s Kinom, koju, prema njemu, Trump vidi kao strateškog suparnika SAD-a na globalnoj sceni.

U Bosni i Hercegovini (BiH) društvo je duboko podijeljeno i različite zajednice imaju mješovite reakcije na Trumpovu izbornu pobjedu koja je pozdravljena u Republici Srpskoj, entitetu s većinskim srpskim stanovništvom. Članovi Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Denis Bećirović, istaknuli su važnost SAD-a kao strateškog partnera i vidjeli priliku za jačanje bilateralnih odnosa. Ipak, analitičari smatraju da će američka politika prema BiH – posebice podrška regionalnoj stabilnosti i integraciji u europske i zapadne institucije – ostati nepromijenjena.

Druga potpredsjednica španjolske vlade Yolanda Díaz izjavila je kako je “Trumpova pobjeda loša vijest za sve građane koji politiku doživljavaju kao alat za poboljšanje naših života, a ne kao sredstvo za trovanje mržnjom i dezinformacijama”.

Europski čelnici sastaju se na nesigurnim temeljima

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prisjetila se „istinskog partnerstva među našim narodima, koje ujedinjuje 800 milijuna građana” i pozvala Trumpa da „zajedno rade na snažnoj transatlantskoj agendi koja će im i dalje donositi rezultate”.

Ultranacionalistički mađarski čelnik Viktor Orbán pozdravio je Trumpovu pobjedu pozivajući EU da razvije novu strategiju za Ukrajinu. Orbán je blizak saveznik Trumpa. Trenutno Mađarska predsjeda Vijećem Europske unije u okviru rotirajućeg šestomjesečnog mandata.

Europski čelnici su se u četvrtak okupili u Budimpešti na petom sastanku Europske političke zajednice (EPC) te na neformalnom summitu čelnika EU-a u petak. Izvorno su razgovori bili planirani za raspravu o ekonomiji, migracijama, nedavnim izborima u zemlji kandidatkinji za EU, Gruziji, rastućem sukobu na Bliskom istoku i punoj ruskoj invaziji na Ukrajinu. Očekivalo se da će čelnici EU-a dogovoriti i novu strategiju za obnovu ekonomske konkurentnosti bloka.

Međutim, povratak Trumpa zasjenio je dnevni red, osobito dok čelnici EU-a i drugih zemalja koje graniče s Rusijom nastoje probaviti neugodne posljedice američkih izbora i što to znači za transatlantske odnose.

Od potpore Ukrajini, Sjevernoatlantskog saveza (NATO) i strategije smanjenja rizika s Kinom, do komercijalnih i tehnoloških partnerstava koja su obnovljena s demokratima na vlasti: sve bi se sada moglo promijeniti.

Dvojbe oko američkih obrambenih obveza

Nadolazeći američki predsjednik više je puta doveo u pitanje američke sigurnosne obveze prema NATO-u – vojnom savezu od 32 zemlje članice – izražavajući nezadovoljstvo zbog niskih troškova obrane europskih saveznika. Trump je također kritizirao američkog predsjednika Joea Bidena zbog pružanja vojne pomoći Ukrajini i tvrdio da bi mogao okončati rusku agresiju u jednom danu po preuzimanju dužnosti, izazivajući zabrinutost da bi Ukrajina mogla biti pod pritiskom da se preda.

Trump je osudio činjenicu da neki europski saveznici ne ispunjavaju ciljeve potrošnje za obranu – koji su postavljeni na dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) – i izrazio sumnju hoće li SAD potpuno ostati predan svojim obvezama pod njegovim vodstvom. Ipak, Trump nije ponovio ranije prijetnje o povlačenju iz saveza.

Ispružena ruka za suradnju s Trumpom u promicanju mira stigla je od glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea. „Kroz NATO, SAD ima 31 prijatelja i saveznika koji pomažu unaprijediti američke interese, umnožavaju američku moć i čuvaju sigurnost Amerikanaca”, rekao je bivši nizozemski premijer. „Zajedno, NATO saveznici predstavljaju polovicu svjetske ekonomske snage i polovicu svjetske vojne moći”, dodao je.

Rutte je također rekao da je Trump „pokazao snažno američko vodstvo tijekom svog prvog mandata – mandata koji je preokrenuo europske troškove obrane, poboljšao transatlantsku raspodjelu tereta i ojačao sposobnosti saveza”.

Bivši litavski premijer Andrius Kubilius – koji treba biti službeno potvrđen na novoj dužnosti europskog povjerenika za obranu – istaknuo je da su europske zemlje povećale svoje proračune otkad je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine. Rekao je da blok mora više trošiti na ponovno naoružavanje zbog prijetnji iz Rusije, a ne zbog zahtjeva novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Bugarska zastupnica u Europskom parlamentu Eva Maydell (EPP) predvidjela je „teške pregovore” sa SAD-om o potrošnji za obranu u NATO-u, ali je istaknula da su mnoge zemlje shvatile da su dva posto minimalna potrošnja koja se mora ispuniti. „Pitanje je sada možemo li se posvetiti potrošnji većoj od tog postotka. Ne znamo kakav će biti stav Donalda Trumpa prema NATO-u, hoće li ga htjeti reformirati, hoće li u njemu ostati”, dodala je.

Ponovna prijetnja trgovinskog spora između EU-a i SAD-a

Tijekom predizborne kampanje, Trump je najavio namjeru uvođenja novih carina od 10 do 20 posto na uvoz iz EU-a u SAD, pa čak i 60 posto na proizvode iz Kine. Njegov cilj je ojačati SAD kao proizvodnu bazu i smanjiti trenutni trgovinski deficit.

Već 2018. godine, tijekom svog prvog mandata, ovaj nepredvidivi američki čelnik nametnuo je carine na europski izvoz čelika i aluminija, što je prisililo EU da odgovori vlastitim višim carinama. „Za mene je 'carina' vrlo lijepa riječ”, ponovio je Trump ove godine tijekom kampanje.

Činjenica da europske tvrtke prodaju znatno više robe u SAD-u nego američke tvrtke u EU-u, smeta Trumpu. SAD je bio najvažnije izvozno tržište za europske tvrtke u 2023. godini.

U Bruxellesu se Trumpove izjave o carinama shvaćaju vrlo ozbiljno. U mjesecima prije izbora, Europska komisija zadužila je skupinu službenika da se pripremi za pobjedu Trumpa ili Harris, kako bi se unaprijed spriječile potencijalne posljedice. Ako bi Trump uveo nove carine, EU bi vrlo vjerojatno odgovorio uzvratnim carinama na američki uvoz.

Guverner Francuske banke François Villeroy de Galhau izjavio je da Trumpova pobjeda „povećava rizike za globalno gospodarstvo” i donosi „vjerojatno više protekcionizma” te povećanje američkog proračunskog deficita.

U Sloveniji su predstavnici poslovnog sektora također upozorili na moguće pretjerane mjere protekcionizma nakon Trumpove pobjede. Slovenska gospodarska komora istaknula je da ne smije biti mjera koje bi dovele do preseljenja proizvodnje u SAD i koje bi bile u sukobu s načelima slobodne trgovine.

To bi moglo biti posebno teško za njemačku automobilsku industriju i njezine dobavljače. Uz Kinu, SAD je najvažnije tržište izvan EU-a za proizvođače poput Volkswagena, BMW-a i Mercedes-Benza. Posebne carine mogle bi imati znatan negativan utjecaj na automobilsku industriju.

„Trump je itekako svjestan da Njemačka prodaje puno automobila Sjedinjenim Državama i mogao bi suzbiti bilo kakvu europsku reakciju na Trumpove carine”, rekla je Sylvie Matelly, voditeljica think tanka Institut Jacques Delors.