[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2025\/11\/22\/l-f3bc2ff3fe5f23603c852ba7fc612b9d.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2025\/11\/22\/100x73\/l-f3bc2ff3fe5f23603c852ba7fc612b9d.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2025\/11\/22\/l-f3bc2ff3fe5f23603c852ba7fc612b9d.jpg","size":"72.08","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]

EU, Kanada i Japan: Nacrt mirovnog plana za Ukrajinu treba dodatni rad

Devet zemalja Evropske unije, zajedno s Velikom Britanijom, Kanadom i Japanom, u subotu su izrazile zabrinutost zbog predloženih ograničenja ukrajinske vojske u nacrtu američkog mirovnog plana, poručivši da dokument “zahtijeva dodatni rad”. 

U zajedničkoj izjavi o Ukrajini, objavljenoj na marginama samita G20, lideri su pozdravili napore SAD-a da donese mir, naglasivši da početni nacrt plana od 28 tačaka “sadrži važne elemente” koji će biti ključni za pravedan i trajan mir, javlja Anadolija. 

Međutim, lideri Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije, Španije, Finske, Holandije, Irske, Norveške, Kanade i Japana, kao i predsjednici Evropskog vijeća i Evropske komisije, istakli su da nacrt “zahtijeva dodatni rad”.

- Jasni smo u principu da se granice ne smiju mijenjati silom. Također smo zabrinuti zbog predloženih ograničenja za oružane snage Ukrajine, koja bi zemlju ostavila ranjivom na buduće napade - navodi se u izjavi.

Lideri su ponovili i da bi primjena elemenata koji se tiču Evropske unije i NATO-a “zahtijevala saglasnost” država članica tih organizacija.

Nacrt mirovnog plana o kojem je riječ, prema navodima, predviđa da Ukrajina Rusiji preda dodatne teritorije, ograniči veličinu svoje vojske i formalno odustane od težnji za članstvom u NATO-u. Američki predsjednik Donald Trump dao je ukrajinskom kolegi Volodimiru Zelenskom rok do četvrtka, 27. novembra, da odgovori.

Zelenski kaže da se suočava s teškim izborom – “gubitkom našeg dostojanstva ili rizikom da izgubimo ključnog partnera”.

Rusija je svoju “specijalnu vojnu operaciju” pokrenula u februaru 2022. godine, tvrdeći da je riječ o “denacifikaciji” i demilitarizaciji Ukrajine. Osim ograničenja ukrajinske vojske i zabrane ulaska u NATO, Moskva želi da ruski jezik dobije službeni status u Ukrajini.

Podijelite ovaj sadržaj!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!