Vijesti / Svijet

Ukrajina bi se odrekla dijela istočne teritorije u korist Rusije i smanjila veličinu svoje vojske sudeći po sveobuhvatnom mirovnom planu od 28 tačaka koji podržava američki predsjednik Donald Trump, prema nacrtu koji je dobila agencija AFP.

Kijev bi se također obavezao da se nikada neće pridružiti NATO-u i da neće dobiti zapadne mirovne snage koje je tražio, iako bi evropski ratni avioni bili stacionirani u Poljskoj kako bi štitili Ukrajinu.

Američki zvaničnik rekao je za AFP da nacrt plana uključuje snažnu sigurnosnu garanciju za Kijev, po uzoru na pravilo NATO-a, koje bi obavezalo SAD i evropske saveznike da odgovore na svaki napad na Ukrajinu.

Rusija bi u međuvremenu bila ponovo primljena u grupu zemalja G8 i bila bi nagrađena ublažavanjem sankcija prema planu, za koji su američki zvaničnici rekli da je još "radni dokument".

Prijedlog uključuje velike ustupke Kijeva, koji je prethodno odbio ustupiti bilo koju teritorju, dok se čini da ispunjava brojne maksimalističke zahtjeve Moskve nakon invazije 2022. godine.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je kako očekuje da će o planu razgovarati s Trumpom “u "prdstojećim danima“.

Dodao je da svaki dogovor mora donijeti „dostojanstven mir“ koji poštuje suverenitet Kijeva.

Bijela kuća je demantirala izvještaje da je s Moskvom dogovorila prijedlog, rekavši da su posrednik Steve Witkoff i državni sekretar Marco Rubio "tiho“ sarađivali s obje strane posljednjih mjesec dana.

- Predsjednik podržava ovaj plan. To je dobar plan i za Rusiju i za Ukrajinu - izjavila je novinarima glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.

Sam Trump bi predsjedavao „mirovnim vijećem“ koje bi nadziralo primirje, slično onome predloženom za primirje u Gazi između Izraela i Hamasa, sudeći po planu.

Plan koji mijenja sve: šta SAD traži od Ukrajine

Prema informacijama američkih i evropskih medija, američki plan sadrži 28 tačaka i predstavlja najkonkretniji mirovni prijedlog do sada. Neke od ključnih odredbi uključuju: teritorijalne ustupke u dijelovima Donbasa, te zamrzavanje linija fronta u Hersonu i Zaporižju, odustajanje od ulaska u NATO i zakonska zabrana raspoređivanja NATO trupa u Ukrajini, smanjenje ukrajinske vojske na oko 600.000 vojnika, ograničavanje raketnih sistema dugog dometa, mogućnost da se Krim prizna kao de facto ruska teritorija, prenos nuklearne elektrane Zaporižja pod nadzor IAEA-e.

SAD u zamjenu nude sigurnosne garancije, ponovnu uspostavu sankcija Rusiji u slučaju kršenja dogovora i korištenje dijela zamrznutih ruskih sredstava za obnovu Ukrajine.

Prema izvještajima, Ukrajini je poručeno da odbijanje plana može dovesti do gubitka američke političke i vojne podrške, što dodatno povećava pritisak na predsjednika Volodimira Zelenskog.

Zelenski je potvrdio da je dokument primio i da ga njegova administracija razmatra, ali je naglasio da “Ukrajina neće izdati svoje interese”.

Da li je Ukrajina spremna na ustupke?

Nijedna ukrajinska vlada do sada nije pristala na odricanje teritorija. Međutim, vojna realnost, iscrpljenost fronta i zavisnost od zapadne pomoći mogli bi natjerati Kijev da razmotri djelimična povlačenja. Članstvo u NATO-u je dugo bilo strateški cilj Ukrajine. Prihvatanjem ovog uslova, Kijev bi trajno odustao od zapadnih sigurnosnih garancija na koje se oslanjao od 2014.

Smanjenje vojske i ograničavanje oružja dugog dometa mnogi analitičari smatraju rizičnim, jer bi Ukrajinu učinilo ovisnijom o vanjskim garancijama, koje nisu jednako čvrste kao NATO članstvo.

Veliki dio ukrajinske javnosti protivi se predaji teritorija i smatra da bi takav sporazum bio “nametnut”. Ipak, dio političkog spektra smatra da nastavak rata bez realnih šansi za povratak teritorija može biti još nepovoljniji.

S druge strane, predsjednik Vladimir Putin ocijenio je da je plan „realističan“ i da bi mogao predstavljati osnovu za sporazum. Moskva posebnu pažnju posvećuje tačkama koje se tiču NATO-a i teritorijalnih pitanja, što vidi kao najveće svoje dobitke.

Šta ako Ukrajina odbije?

Prema američkim zvaničnicima, odbijanje plana moglo bi značiti smanjenje američke vojne pomoći, povećan rizik ruskog napretka na frontu, politički izoliraniju poziciju Ukrajine. Moskva je već upozorila da bi u tom scenariju ruska vojska „mogla nastaviti operacije i proširiti kontrolu“.

Američki mirovni plan predstavlja najveći diplomatski pritisak na Ukrajinu od početka invazije. Sadrži elemente koji su za Kijev politički i teritorijalno bolni, ali nudi mogućnost završetka rata i početka obnove zemlje.

Koliko će Ukrajina biti spremna da ide u ustupke — zavisi od balansa između vojnih realnosti, podrške Zapada i unutrašnjeg političkog pritiska. Jedno je jasno: odluka koja predstoji biće jedna od najtežih u modernoj ukrajinskoj istoriji.