[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2026\/07\/09\/l-3038741d812af168a3b528e5b37bd35a.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2026\/07\/09\/100x73\/l-3038741d812af168a3b528e5b37bd35a.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2026\/07\/09\/l-3038741d812af168a3b528e5b37bd35a.jpg","size":"69.28","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]

EU bi već ovoga ljeta mogla predložiti ograničenja društvenih mreža za djecu

Ograničenja korištenja društvenih mreža za djecu u Evropskoj uniji mogla bi biti predložena već ovoga ljeta, nakon što ekspertna grupa sljedeće sedmice predstavi preporuke Evropskoj komisiji o zaštiti maloljetnika na internetu.

Panel koji je formirala predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen trebao bi 13. jula predati izvještaj o mogućem evropskom pristupu sigurnosti djece online, uključujući pitanje dobne granice za pristup društvenim mrežama, ali i ograničavanje pojedinih funkcija koje mogu štetno utjecati na djecu.

Rasprava u EU intenzivirana je nakon što je Australija postala prva zemlja u svijetu koja je zabranila korištenje društvenih mreža mlađima od 16 godina. Slične mjere traže i pojedine članice EU, među njima Danska i Grčka, dok su neke zemlje već pripremile vlastite zakonske prijedloge, piše AFP.

Evropska komisija navodi da su sve opcije i dalje otvorene - od šire zabrane pristupa društvenim mrežama za djecu, do ciljanih ograničenja određenih usluga i funkcija.

Ipak, za sada nema konačne odluke, a u Briselu se sve više govori o pristupu zasnovanom na procjeni rizika, umjesto o potpunoj zabrani platformi poput Instagrama, Snapchata ili TikToka.

Von der Leyen je ranije poručila da pitanje nije samo kada djeca trebaju dobiti pristup društvenim mrežama, nego i kada društvene mreže dobijaju pristup djeci i tinejdžerima.

Evropski komesar za zaštitu potrošača Michael McGrath izjavio je da, bez obzira na eventualnu dobnu granicu, EU mora reagirati i na poslovne modele i dizajnerska rješenja koja svakodnevno oblikuju iskustvo djece na internetu.

Digitalni stručnjaci i organizacije za zaštitu prava upozoravaju, međutim, da potpune zabrane nisu nužno najbolji odgovor. Oni smatraju da bi EU prije svega trebala snažnije primijeniti postojeće propise i obavezati platforme da svoje usluge učine sigurnijim za djecu.

Podijelite ovaj sadržaj!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!