Magazin / Start IZDVOJENO

Evropski sud za ljudska prava (ESLJP)u Strazburu je utvrdio da je Zlatan Begić, poslanik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, diskriminisan, jer mu je uskraćeno pravo da se kandiduje za predsjednika, odnosno potpredsjednika bh. entiteta Federacija BiH. 

U jučerašnjem saopštenju suda navedeno je presudom utvrđeno da su povrijeđene odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima koje garantuju opštu zabranu diskriminacije. Pravni ekspert Enver Išerić je za portal Start BiH napisao dubinsku analizu presude, kao i moguća rješenja.

Piše: Enver Išerić

Presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Zlatan Begić još jednom potvrđuje da je ustavni sistem naše države pun diskriminirajućih pravnih normi. Te diskriminirajuće norme uskraćuju prava građanima Bosne i Hercegovine, koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od konstitivnih naroda, da mogu birani na određene pozicije u organima vlasti. Također su diskriminirani i konstitutivni narodi u zavisnosti od toga u kojem dijelu države žive.

Presudom je utvrđeno da su povrijeđene odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima koje garantuju opštu zabranu diskriminacije. Međutim, potrebno je naglasiti, da su nosioci vlasti u Bosni i Hercegovini, a vlast od 1996. godine, odnosno od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, vrše predstavnici konstitutivnih naroda, postali potpuno imuni n abilo kakve presude i upozorenja na portebu otklanjanja diskriminacije u našoj državi.

Da je to tako potvrđuje i činjenica da oni vrlo rijetko ili nikako niti spominju niti komentiraju presude Evropskog suda za ljudska prava. Ovom presudom je utvrđeno da je gospodin Zlatan Begić diskriminiran, jer mu nije omogućeno da se kandidira za predsjednika/potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine i za zamjenika predsjedavajuće Predstavničkog doma Parlamentarne sskupštine Bosne i Hercegovine.

I umjesto da svoju energiju i političke aktivnosti usmjere na provođenje presuda i otklanjanje diskriminacije na svim nivoima, nacionalisti, napadači na ustavni poredak, secesionisti, nosioci ideje aparthejda, okorjeli nosioci svih oblika korupcije i kriminala, zagovarači mržnje među narodima i građanima, negatori genocida i ratnih zločina, trude se svim silama da tu diskriminaciju prodube i da Bosnu i Hercegovinu dodatno podijele. To pokušavaju kroz neke nove izborne jedinice za izbor članova Predsjedništva, odnosno stvaranje novog-trećeg entiteta.

Uz to građane, a posebno pripadnike naroda kojeg, kako oni kažu, predstavljaju plaše od građanske države i nekakve izmišljene unitarizacije. A građanska država predstavlja jedno od najznačajnih dostignuća savremenog društva.  Oni bi od građanske države, što Bosna i Hercegovina nesumnjivo već jeste, htjeli da naprave nekakvu državu, koja nema nikakve šanse za funkcioniranje i opstanak. Potvrđuju to i mehanizmi blockade u institucijama države, koji su ugrađeni u Ustav Bosne i Hercegovine. Ti mehanizmi se moraju također otkloniti iz ustavnog poretka, kako bi se omogućilo donošenje odluka i funkcioniranje državnih institucija.

Zaštita prava etničkih grupa, odnosno konstitutivnih naroda, u Bosni i Hercegovini, treba biti zaštićena i tu nema ništa sporno. Ali ta zaštita mora biti osigurana na isti način svima i na svim nivoima. Ne mogu se prava Srba u Federaciji BiH štititi na jedan način, a prava Bošnjaka i Hrvata u entitetu RS na drugi način. Ne mogu, na primjer, potpredsjednici entiteta FBiH imati veća ovčaštenja od onih koji imaju potpredsjednici u entitetu RS.

Sve ove anomalije ćemo morati otkloniti. Pitanje je samo vremena. Možda će to vrijeme brzo doći. Nadati se moramo da će ovi političari, koji guše i državu i građane, na narednim izborima otići sa političke scene.

Moguća rješenja

Moguća rješenja za otklanjanje diskriminacije provedena kroz izmjene Ustava Bosne i Hercegovine i entiteta mogla bi biti:

Član I, 3. Ustav BiH trebao da glasi:

„3. Sastav - Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta : Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljem tekstu entiteti) i Brčko Distrikta. Entiteti će imati zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast.

Zakonodavno tijelo entiteta će biti sastavljeno od dva doma: U svakom entitetu Dom naroda će imati isti broj delegata. Odluke u Domu naroda entiteta će se donosti po istom principu kako se donose odluke u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Pozicije predsjedavajućih domova zakonodavnih tijela entiteta, predsjednika Vlade entiteta i predsjednika entiteta pripadaju različitim konstititutivnim narodima i ostalim građanima.  Predsjedavajući zakonodavih i izvršnih organa vlasti entiteta će imati zemjenike koji nisu iz istog konstitutivnog naroda kao i predsjedavajući. Raspodjela ostalih ključnih funkcija utvrdit će se posebnim zakonom od strane zakonodavnih tijela entiteta.“

Član IV 1. Ustava treba da glasi:

„Član IV 1. Parlamentarna skupština ima dva doma: Dom naroda i Predstavnički dom.

1. Dom naroda

Dom naroda se sastoji od 20 delegata, (uključujući pet Hrvata, pet Bošnjaka , pet Srba i pet iz reda ostalih). Delegate iz reda konstitutivnih naroda i iz reda ostalih u Dom naroda biraju delegati iz reda konstititutivnih naroda i iz reda ostalih u Domu naroda Narodne skupštine Republike Srpske i Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Izbor delegata iz reda konstitutivnih naroda se vrši na osnovu popisa stanovništva u BiH iz 1991. godine, s tim da iz svakog entiteta mora biti izbran najmanje po jedan predstavnik svakog od tri konstitutivna naroda i najmanje po jedan predstavnik iz reda ostalih.

1. b) Dvanaest članova Doma naroda sačinjava kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska, tri srpska delegata i tri delegata iz reda ostalih

U članu IV 3. b) potrebno propisati slijedeće:

„Dom naroda će odlučivati o odlukama Predstavničkog doma koje se odnose na pitanja:

1. a) jezika
2. b) kulture
3. c) obrazovanja
4. d) religije
5. e) upotrebe i prometa prirodnih resursa
6. f) upotrebe i prometa državne imovine
7. g) pitanja vojske i policije

Odluke u Domu naroda donose se većinom onih koji su prisutni i glasaju, uključujući najmanje dva delegata iz svakog od konstitutivnih naroda i iz reda ostalih.

Odluke u Predstavničkom domu donose se većinom onih koji su prisutni i koji glasaju uključujući najmanje jednu trećinu glasova članova sa teritorije svakog entiteta.

Član V 1. a) Ustava treba da glasi:

1. a) Članovi Predsjedništva biraju se neposredno tako da svaki glasač glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjedništvu.

Sastav Predsjedništva utvrđuje se tako što se sabiraju glasovi svih kandidata iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda kao i kandidata iz reda ostalih tako da se dobiju četiri zbira.

Tri najveća zbira određuju iz kojeg konstitutivnog naroda i iz reda ostalih će biti članovi Predsjedništva.

Kandidati iz svake od grupacija kandidata, koja je na osnovu predhodnog stava dobila mjesto u Predsjedništvu, koji su dobili najviše glasova, bit će izabrani u Predsjedništvo.

Alternativa 1: da se članovi Predsjedništva biraju iz entiteta na sljedeći način:

„Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana s tim da iz reda Bošnjaka, Hrvata, Srba ili iz reda ostalih može biti izabran samo jedan član Predsjedništva. Jedan član se bira sa teritorije Republike Srpske i dva sa područja Federacije BiH i to tako da svaki glasač glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjedništvu sa liste kandidata iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda kao i kandidata iz reda ostalih.

Sa područja Republike Srpske izabran je onaj kandidat koji je osvojio najviše glasova na listi onog konstititutivnog naroda ili listi kandidata iz reda ostalih koja je ukupno osvojila najviše glasova u odnosu na ostale liste kandidata.

Sa područja Federacije BiH izabrani su oni kandidati koji su osvojili najviše glasova na dvije liste koje ukupno imaju najviše glasova u odnosu na ostale liste.

Ukoliko je lista kandidata iz istog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih dobila najviše glasova na području oba entiteta izabran je kandidat čija je lista dobila više glasova i koji na toj listi ima najviše glasova.

U slučaju iz prethodnog stava iz entiteta u kojem je lista istog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih dobila manje glasova u odnosu na istu listu u drugom entitetu izabran je kandidat sa liste kandidata koja je sljedeća po broju glasova u tom entitetu.“

Ovakav način izbora članova Predsjedništva BiH smanjuje mogućnost uticaja birača iz jednog konstitutivnog naroda na izbor člana Predsjedništva iz drugog konstitutivnog naroda.

Alternativa 2: Članove Predsjedništva BiH bira Parlamentarna skupština BiH (tri člana iz različitih konstitutivnih naroda i jedan iz reda ostalih)

Isto tako je potrebno poboljšati procedure donošenja odluka u Predsjedništvu BiH i to tako što bi se proglašavanje odluke Predsjedništva destruktivnom po vitalni nacionalni interes naroda iz kojeg je izabran upućivala, umjesto Narodnoj skupštini RS i Domu naroda FBiH, Ustavnom sudu BiH.

Član V 2.d) bi glasio:

„d) Član Predsjedništva koji se ne slaže sa odlukom, može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes naroda iz kojeg je izabran, pod uslom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju. Takva odluka neće imati učinka sve dok Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne donese odluku, na zahtjev jednog od članova Predsjedništva. Zahtjev za preispitivanje odluke Predsjedništva može se podnijeti Ustavnom sudu u roku od pet dana od dana donošenja odluke."

Ovdje ostaje otvoreno pitanje zaštite vitalnih interesa onog konstitutivnog naroda ili ostalih građana iz kojeg ne bi bio izabran član Predsjedništva BiH, te je potrebno razmotriti mogućnost da, umjesto proglašavanja odluke Predsjedništva destruktivnom po vitalni interes naroda iz kojeg je izabran, član Predsjedništva proglašava odluku Predsjedništva suprotnom Ustavu BiH, kojim su utvrđena prava konstitutivnih naroda i ostalih građana.

Iza tačke c) člana V 4) potrebno je dodati novu tačku 5. koja bi glasila:

„5. Raspodjela ključnih funkcija

Predsjedavajući Predsjedništva, Predsjedavajući Predstavničkog doma, Predsjedavajući Doma naroda i Predsjedavajući Vijeća ministara će biti iz različitih konstitutivnih naroda i ostalih građana. Raspodjela ostalih ključnih funkcija utvrdit će se posebnim zakonom od strane Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.“

2. FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Član IV A. 2. 6. Treba da glasi:

„2. Sastav Doma naroda i izbor članova

Član 6.

(1) Sastav Doma naroda Parlamenta Federacije BiH bit će paritetan tako da svaki konstitutivni narod i ostali građani imaju isti broj delegata.

(2) Dom naroda sastoji se od 60 delegata i to po 15 delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i iz reda ostalih. „

Član IV A 2. 8. treba da glasi:

(1) Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine proporcionalno nacionalnom sastavu stanovništva.“

Alternativa: Delegate u Domu naroda bira odgovarajući klub zastupnika u Predstavničkom domu. (potrebno dodatno razraditi)

(2) Broj delegata za Dom naroda koji se biraju u svakom kantonu proporcionalan je broju stanovnika kantona, s tim što se broj, struktura i način izbora delegata utvrđuju Izbornim zakonom na osnovu popisa stanovništva u BiH.

 (3) Delegate Bošnjake, Hrvate i Srbe iz svakog kantona biraju poslanici iz reda tog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih . Ukoliko u kantonalnoj skupštini nema poslanika iz reda određenenog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih delegate u Dom naroda Parlamenta FBiH iz tog kantona bira kantonalna skupština na osnovu usaglašenog prijedloga predsjednika klubova političkih stranaka zastupljenih u skupštini kantona.

(4) U Domu naroda ne može vršiti funkciju delegata ni jedan poslanik u skupštini kantona, Predstavničkom domu niti vijećnik općinskog vijeća.

Dom naroda će odlučivati o odlukama Predstavničkog doma koje se odnose na pitanja :

1. a) jezika
2. b) kulture
3. c) obrazovanja
4. d) religije
5. e) upotrebe i prometa prirodnih resursa
6. f) upotrebe i prometa državne imovine
7. g) pitanja vojske i policije

Odluke u Domu naroda donose se većinom onih koji su prisutni i glasaju, uključujući najmanje dva delegata iz svakog od konstitutivnih naroda i iz reda ostalih

Također, potrebno je promijeniti odredbe Ustava FBiH kojima se propisiju odlučivanje u domovima i način odlučivanja o tome koja pitanja spadaju u pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, a o kojima je već odlučivao Predstavnički dom.

3. REPUBLIKA SRPSKA

U Republici Srpskoj uz Predstavnički dom Narodne Skupštine Republike Srpske kao drugi dom uspostaviti Dom naroda, te prilagoditi način izbora delegata i način odlučivanja u Domu naroda rješenjima BiH i FBiH, kako bi se eliminirala asimetrična rješenja ostvarivanja prava konstitutivnih naroda i ostalih.

- Predsjednik i potpredsjednici entiteta trebaju se birati direktno u oba entiteta ili indirektno od strane Parlamenta FBiH i Narodne skupštine RS.

1. a) Direktni izbor bi se vršio po sadašnjem rješenju izbora u RS prošireno za listu kandidata iz reda ostalih.

Za predsjednika entiteta izabran je onaj kanditat koji je osvojio najviše glasova na listi onog konstititutivnog naroda ili listi kandidata iz reda ostalih koja je ukupno osvojila najviše glasova u odnosu na ostale liste kandidata. Za tri potpredsjednika bili bi izabrani kandidati koji na ostalim listama konstitutivnih naroda i ostalih imaju najviše glasova.

1. b) Indirektni izbor bi se vršio po sadašnjem rješenju u FBiH proširen za kandidate iz reda ostalih tako da bi predsjednik entiteta imao 3 potpredsjednika.

Osim izmjena Ustava Bosne i Hercegovine i ustava entiteta, radi osiguranja jednakih prava svim građanima, potrebno je zaštitu vitalnih nacionalnih interesa i učešće u vlasti osigurati na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini.