Intervju

Piše: Zdravko Čupović ([email protected])

Na globalnom političkom planu, nesumnjivo su prošlu godinu obilježili „žuti prsluci“ u Francuskoj. Protest koji je prvobitno krenuo kao izraz građanskog nezadovoljstva zbog povećanja akciza na gorivo ubrzo se proširio i na druge evropske zemlje. Povodi i uzroci za ovoliki talas narodnog nezadovoljstva, koji postaje nasilan, su čini se ipak dublji i kompleksniji nego se to možda prvobitno mislio. Akcize su možda bile samo okidač. Takvo mišljenje dijeli i Elvir Bucalo, dugogodišnji novinar i dopisnik iz Brisela, odličan poznavalac vanjskopolitičkih prilika, koji smatra da je glavni uzrok protesta ukupna socijalna situacija u kojoj se nalazi veliki broj Evropljana širom Evropske unije.

  TRADICIJA

- Razlika je samo ta što Francuzi imaju najdužu tradiciju protesta, najsvjesniji su činjenice da im ništa neće biti poklonjeno, već da se za svoja prava i slobodu moraju izboriti, što su kroz istoriju već više puta učinili -kaže Bucalo za magazin Start BiH.

Vjerovatno još važniji izazov pred kojim se nalazi Evropa i čije će rješavanje umnogome odrediti buduća kretanja u EU jeste brexit.

- Vjerujem, kada bismo otkrili stvarne misli većine britanskih političara, onih koji su svojevremeno snažno zagovarali odlazak iz EU, da bismo našli kajanje zašto su uopšte počinjali ovu avanturu. Na besmislenu avanturu trenutno liči stanje brexita - bez čvrste ideje i plana kako, recimo, riješiti pitanje granice između dvije Irske. U Briselu su od prvog dana i čvrsti i iskreni. Nisu sretni odlaskom Velike Britanije, ali im sentiment nije igrao ulogu dok su pravili plan razdruživanja. Opet, kako danas stvari stoje, brexit, bio on sa ili bez dogovora, donosi štetu svima, a Londonu ponajviše -uvjeren je naš sagovornik.

S obzirom da je Britanija, nakon Njemačke, najveći neto punilac evropskog budžeta, dok su istovremeno nove članice najveći neto primaoci, brexit će se nesumnjivo odraziti na novčanike siromašnijih članica, ali i onih koje stoje u redu za ulazak u elitno evropsko društvo, poput Bosne i Hercegovine.

- Para, bar onih i onoliko na koliko su navikle članice koje su ih najviše trošile, više neće biti. Novi evropski budžet planira drastično smanjenje novca za poljoprivredu i kohezionu politiku, ujednačavanje razvijenosti regiona. Ulagat će se više u odbranu, sigurnost i nove tehnologije. Te promjene na gore osjetit će, recimo, Hrvatska, koja se tek naučila korištenju evropskih fondova i sada ostaje bez njih. Drastično i traumatično, ali, recimo, zemlje koje bez kompleksa idu u izazove savremenog doba, poput Estonije, imat će još veću podršku svake vrste. Ideja Brisela je da osnaži konkurentnost evropske ekonomije koju odavno već prestižu neki drugi regioni i države - upozorava Bucalo.

Naš sagovornik potom odgovara i na pitanje o tome koliko će te promjene uticati i na samu popularnost EU kao ideje, pogotovo na Balkanu.

- Što se tiče popularnosti EU, tu nije samo riječ o novcu, već o ukupnoj politici. I u birokratizovanom Briselu su svjesni da je Unija nemjerljivo više popularna na zapadnom Balkanu nego unutar svojih granica. Ukoliko žele da iskoriste tu činjenicu, a žele, morat će da mijenjaju svoju politiku prema ovom regionu. I to još juče - smatra naš sagovornik.

  AMERIKANCI SE BUDE

Uprkos nizu problema u vlastitom dvorištu, Bucalo ne dijeli mišljenje onih koji kažu da zbog toga najviše trpe zemlje kandidati, odnosno one koje se nadaju tom statusu. Zastoj BiH na evropskom putu, kaže on, nije rezultat drugačijih signala koji dolaze iz Brisela već domaće inertnosti.

- Ne bih rekao da trenutno tonemo na listi prioriteta. Zašto smo tonuli, znamo svi dobro. Uz brigu Evropljana za vlastitu budućnost, najviše krivice je na našoj strani. Nama EU integracije nikada nisu bile prioritet. A ako me pitate ima li išta pozitivno za nas, mislim da su se probudili Evropljani. Bugari, dok su predsjedavali Unijom, natjerali su Brisel da samitom u Sofiji poslije 15 godina ponovi obećanje iz Soluna dato zapadnom Balkanu o evropskoj budućnosti. Njemačko-britanska inicijativa je također protresla i nas i njih, a sada se, vidim, i Amerikanci bude iz višegodišnjeg sna i već se govori o novoj, američko-njemačkoj inicijativi. Eto, uslovno rečeno, dobrih vijesti - uliva Bucalo i malo optimizma.

U finišu 2018. godine sa krajnjeg istoka Evrope ponovo su počele dolaziti i loše vijesti iz Ukrajine, gdje se ratne trube ponovo čuju nakon kraćeg mirovanja zbog kojeg se činilo da mirno rješenje ove krize možda ima neku šansu. Bucalo kaže kako je ukrajinsko-ruski konflikt teška tema za sve. Što se Brisela tiče, na papiru je sve jasno - Rusija je izvršila agresiju i nikada se neće priznati aneksija Krima, poziva se Moskva da prestane sa destabilizacijom Donbasa, uvedene su Rusiji ekonomske sankcije. Međutim, stvari su mnogo komplikovanije od toga, ističe Bucalo, jer Unija, kao i NATO, ne mogu sebi priuštiti luksuz nekomuniciranja sa Moskvom, dok istovremeno ni Kijevu pod ruskom prijetnjom ne mogu okrenuti leđa i iz mnogih ekonomskih, političkih i sigurnosnih razloga.

    NADA I STRAH

- Kod zavađenih Slavena, kao što znamo, nije jasno kada razlog iz jedne pređe u drugu kategoriju. U svemu tome, Ukrajinci sa nadom i očekivanjem gledaju prema Zapadu, nadajući se od Brisela i NATO punom članstvu. I jedni i drugi pružaju ruku Kijevu, ali samo do pola, pogađate, u strahu od moćne Moskve. Strahu koji se najbolje mjeri eurima. Samo Njemačka ima preko 300 kompanija čiji je posao tijesno povezan sa Rusijom, ruski energenti još uvijek čine značajan dio evropske energetske strukture. Rusija je veliki kupac. Sjetimo se, zbog ukrajinske krize Francuzima je propao posao vrijedan oko milijardu eura. Radi se o nosaču helikoptera za rusku mornaricu - napominje Bucalo.

Zatim dodaje kako je evropski, a naročito njemački stav prema Rusiji takav da bi ukinuli sankcije na prvi ozbiljan znak ruske kooperativnosti.

- Niko nije naivan da očekuje da će Rusi Ukrajincima vratiti anektirani Krim, ali ispunjavanje sporazuma iz Minska bi bilo dovoljno, prestanak uplitanja na istoku Ukrajine, dopuštanje ukrajinskim graničarima da preuzmu državnu granicu na tom dijelu, politički dijalog i izbori. Radi se o sporazumu koji je potpisala i na čije se ispunjenje obavezala Moskva - navodi on.

      BIRAJMO „ZA“ UMJESTO „PROTIV“

Pitali smo Bucala šta je BiH činiti u ovom turbulentnom vremenu jer nije lako odoljeti raznim, a oprečnim, spoljnim pritiscima, a pritom nemati ni unutrašnje jedinstva oko mnogih pitanja.

- Ne znam odgovor na to pitanje, pogotovo ne onaj koji bi stvari mijenjao u kratkom roku. Česi su za Balkan, dakle i za nas, rekli da je naš problem što proizvodimo previše istorije u jedinici vremena. Možda se tu ne može ništa učiniti, ali sigurno se može štošta učiniti kada je riječ o našem odnosu prema sebi samima. Uvjeren sam da nismo dovoljno emancipovani, da nismo svoje živote uzeli u svoje ruke, čekajući da oni kojima smo prepustili sudbinu, od nje naprave nešto za nas dobro. Na izborima ne biramo, već glasamo, ali nika „ZA“, već „PROTIV“. Kada i ako ikada bude „ZA“, tada ni „spoljni pritisci“ neće biti vrijedni vašeg pitanja - konstatuje Bucalo.