Život / Okoliš

Akcijom usmjerenom na klimatske promjene u nekadašnjem rudarskom području Kamengrada - opština Sanski Most, ekološki aktivisti Centra za životnu sredinu su poručili da je krajnje vrijeme za dekarbonizaciju Bosne i Hercegovine kroz ukidanje prljavih izvora energije, te pronalaženje prihvatljivih i obnovljivih klimatskih rješenja.

Akcija je održana u okviru obilježavanja Svjetskog dana klimatskih promjena, kojim se navršavaju četiri godine od istorijskog momenta kada je na snagu stupio Pariški sporazum u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC).

- U proteklom periodu nismo se mnogo pomakli sa tačke rješavanja problema zagađenja i emisija, posebno iz energetskog sektora koji je među najzaslužnijim i najodgovornijim za klimatsku i ekološku krizu. Pod ovim naročito mislim na prljave izvore energije i fosilna goriva kao što je ugalj, koji BiH i dalje uporno favorizuje kao svoj prirodni resurs,  iako on zapravo postaje sve štetniji i skuplji za cjelokupno stanovništvo i planetu - kazala je predstavnica Centra za životnu sredinu Majda Ibraković. 

Istakla je da BiH i dalje planira nove termoelektrane na ugalj ne uviđajući da region, Evropa i svijet idu u potpuno drugom pravcu - ka dekarbonizaciji i gašenju termoelektrana paralelno sa energetskom efikasnošću i intenzivnim ulaganjem u sve povoljnije obnovljive izvore energije kao što su solarna i vjetroenergija.

Akcija je simbolično održana u neposrednoj blizini površinskog kopa Zlauša u Kamengradu, gdje je prije godinu dana lokalna zajednica još jednom odlučno ponovila da ne želi projekte prljave energije kao što je termoelektrana Kamengrad. 

- Poruke smo poslali sa starog objekta koji je bio dio nekadašnjeg rudnika mrkog uglja u Kamengradu i tako ukazali da je ugalj energent prošlosti i da što više odlažemo odustajanje od novih ulaganja u ugalj - to se više 'ukopavamo' u zagađenje. S druge strane, Sanski Most, kao i BiH uostalom, imaju potencijala za dobijanje energije iz obnovljivih izvora, prije svega sunca, ali i za razvoj alternativnih djelatnosti kao što su poljoprivreda i turizam - kazala je aktivistica i asistentica na programu Energija i klimatske promjene Ivana Čulić. 

BiH bi trebala nastaviti provoditi usvojenu klimatsku strategiju u skladu s Okvirom EU o klimatskim i energetskim politikama do 2030. godine, uključujući i prateće zakonodavstvo. To znači da BiH treba što prije uskladiti klimatsku i energetsku politiku sa ciljevima Pariškog sporazuma, koji naposljetku rezultiraju smanjenjem emisija gasova staklene bašte i ublažavanju posljedica klimatske krize, saopćeno je iz Centra za životnu sredinu.