Vijesti / BiH

Ekološka udruženja Aarhus centar u Sarajevu (AC SA), Centar za životnu sredinu (CZZS) i Centar za ekologiju i energiju (CEE) počeli su kampanju o potrebi kreiranja adekvatnih okolišnih strategija i njihove efikasne implementacije u budućnosti.

Kampanja je pokrenuta u okviru Eko BiH projekta koji finansira Evropska unija, a unutar projekta ESAP 2030+, AC SA, CZZS i CEE su pratili rad radne grupe “Voda,“ te su identifikovali različite probleme u oblasti upravljanja vodama.

Izvršna direktorica AC SA Emina Veljović kaže da su iznenađeni što u priprema okolišnih strategija na sva četiri nivoa upravljanja u nacrtu teksta nije identificirana izgradnja malih hidroelektrana (MHE) kao jedan od ključnih problema u okolišnom aspektu BiH, te da se taj značajan propust mora pod hitno korigovati.

Uvidom u završne pripreme akcionih planova, dodala je, određene korekcije su izvršene, ali, MHE se i dalje posmatraju kao razvojni potencijali, te se predviđa i upotreba određenih kriterija izgradnje i smjernice za aktuelne i buduće MHE.

- Taj stav je poražavajući, naročito ako se uzme u obzir da je npr. u Federaciji BiH Predstavnički dom Parlamenta FBiH 29.06.2020. godine donio Zaključak, kojim se potpuno zabranjuje izgradnja malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji FBiH - istakla je Veljović.

Dodala je da je nedavno i Dom naroda FBiH uvažio Prijedlog Zakona o električnoj energiji u FBiH, kojim se bliže definišu MHE, te se kreira zabrana na izdavanje energetskih dozvola za te objekte.

Nakon medijskog i administrativnog pritiska građana i članova Koalicije za zaštitu rijeka u BiH, 9.decembra Dom naroda Parlamenta FBiH je usvajanjem Prijedloga Zakona o električnoj energiji u FBiH otvorio put za regulisanje problematike izgradnje novih MHE, i time zakonski unaprijedio realizaciju Zaključka o zabrani izgradnje MHE.

I u Republici Srpskoj, podsjeća Viktor Bjelić iz CZZS-a, Narodna skuština je početkom 2021. godine usvojila Deklaarciju o zaštiti rijeka RS kojom zastupnici NS RS zahtijevaju od Vlade da ograniči svaku vrstu javnih podsticaja za proizvodnju energije iz malih hidroelektrana, te da izvrši reviziju dosadašnjih ugovora o izgradnji.

Međutim, kao i u FBiH, tokom pripreme Strategije za životnu sredinu u RS u sklopu projekta ESAP 2030+ može se uočiti da se izgradnja ovih objekata i dalje planira, a pri tome ne smijemo zaboraviti da se strategije za životnu sredinu planiraju za narednih sedam, odnosno deset godina – rekao je Bjelić.

Iz nevladinog sektora očekuju da će zabrana hidroenergetskih objekata ubrzo doživjeti svoj konačan zakonski epilog. Zbog toga, Bjelić smatra da je kontraproduktivno planirati njihovo tzv. održivo postojanje u sklopu dokumenta koji imaju višegodišnje trajanje, upotrebu.

Pored pripreme okolišnih strategija bez planiranja MHE, članovi Eko BiH mreže očekuju, da se mjere i preporuke iz akcionih planova zaista realizuju, te da se uvaže mjere harmonizacije i koordinirane implementacije svih Strategija za zaštitu okoliša/životne sredine, saopćeno je iz Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH”.