Magazin / Čitaj, saznaj

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) i Udruženje BH novinari uputili su pismo  World Press Photo fondaciji sa zahtjevom da opozovu nagradu Spot News iz 1993. godine, dodijeljenu fotografu Bojanu Stojanoviću, zbog ozbiljnih etičkih dilema, a na osnovu novoobjavljenih saznanja  u vezi sa okolnostima nastanka fotografija egzekucije civila Huseina Krše i Hajrudina Muzurovića u Brčkom 1992. godine.

U pismu upućenom rukovodstvu Fondacije 27. aprila 2026. godine, NUNS i BH novinari su zatražili i formalno izvinjenje porodici Huseina Krše, objavljivanje ispravke i javno saopštenje o koracima koji će biti preduzeti kako bi se obezbjedilo puno poštovanje etičkih smjernica ove organizacije.

Fotografije za propagandnu upotrebu

Povod za obraćanje World Press Photo fondaciji je nagrađivani istraživački tekst novinarke Barbare Matejčić „Ubijanje za fotografiju“, objavljen u maju 2025. godine na sajtu BIRN-a i na protalu Novosti, u kojem Matejčić citira ratne fotografe i istražitelje ratnih zločina, te kroz analizu blizine, izbora objektiva i niza uslikanih kadrova, kao i to što je sam Bojan Stojanović tokom godina mijenjao svoj iskaz o događaju koji je ovjekovječio, daje potpuno drugačije svjetlo na nastanak nagrađene fotografije.

NUNS i BH novinari dodatno podsećaju da se ovi navodi oslanjaju i na transkripte Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju do kojih je došla Barbara Matejčić, uključujući svedočenje Gorana Jelisića, ratnog zločinca čije postupke prikazuje nagrađena fotografija.

Prema tim navodima, dvojica fotografa bila su dovedena da zabilježe ubistva dvojice muslimanskih zarobljenika radi propagandne upotrebe u Srbiji. U pismu se takođe ukazuje da su Stojanović i njegov kolega Srđan Petrović imali pristup lokacijama i saradnju sa lokalnim vojnim strukturama kakvu nezavisni novinari ne bi mogli imati u Brčkom u maju 1992. godine, prenosi Nova.rs

Iako je World Press Photo još 2022. godine, pošto je Matejčić upozorila da je opis nagrađene fotografije na vebsajtu netačan, promijenio tekst naglašivši da žrtva nije muslimanski snajperista koji je pucao na Srbe, već civil, NUNS i BH novinari smatraju da to nije dovoljno i da ključna etička pitanja koja proističu iz navedenih saznanja nikada nisu adresirana. Zbog toga udruženja novinara iz Srbije i BiH traže opoziv nagrade, javno priznanje nalaza istrage i jasno kontekstualizovanje fotografije u arhivama i na zvaničnim kanalima Fondacije.

Ubijanje iznova

Posebnu težinu ovom zahtevu daje stav porodice Huseina Krše. U pismu se prenosi da je njegov sin Mustafa rekao da, sve dok je fotografija i dalje nagrađena i izložena na sajtu World Press Photo, njegov otac „biva ubijan iznova“. Porodica zato ne traži samo uklanjanje fotografije, već i opoziv nagrade i jasno objašnjenje kako je do takvog priznanja uopšte došlo.

Zahtjev je upućen uoči ovogodišnje dodjele ove prestižne nagrade.

Mjesto stradanja

Barbara Matejčić, autorka teksta kojoj je 2025. dodijeljena nagrada "Srđan Aleksić", objavila je na svom Fejsbuk nalogu da su na današnji dan, 7. maja 1992. godine - u Brčkom  ubijeni civili Husein Kršo i Hajrudin Muzurović, nakon što su sa drugim civilima bili zatočeni u policijskoj stanici pod kontrolom Vojske Republike Srpske. Izvedeni su i ubijeni u prolazu Zanatskog centra, u samom centru Brčkog, na mjestu koje je danas prometno i svakodnevno, bez gotovo ikakvog obilježja koje bi podsjećalo na ono što se tamo dogodilo.

Istina i priznanje

Matejčić je prenijela i da joj se javio Mustafa Kršo, sin ubijenog Huseina Krše, koji je imao manje od šest godina kada mu je otac ubijen.

Kako je naveo, on, njegov brat i majka za očevu smrt saznali su upravo preko fotografija koje su emitovane na televiziji. Povodom godišnjice zločina, porodica i građani okupili su se na mjestu ubistva kako bi bila postavljena spomen-ploča, u organizaciji Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) i Centra za nenasilnu akciju iz Sarajeva, budući da lokalne vlasti godinama odbijaju da obiljeleže mjesto stradanja.

U svojoj objavi Matejčić je podijelila i pismo koje je Mustafina osmogodišnja ćerka Džejla napisala svom dedi Husi, koga nikada nije upoznala. U tom pismu ona piše o školi, plesu, molitvama i želji da joj deda bude tu, „da je uhvati za ruku i da babo bude srećan“. Taj lični, porodični glas dodatno podsjeća da iza fotografije koja je decenijama tretirana kao dokument ratnog užasa stoji ne samo pitanje profesionalne i etičke odgovornosti, već i život porodice koja ni poslije više od tri decenije nije dočekala punu istinu i dostojanstveno priznanje onoga što se dogodilo, prenosi Nova.rs

NUNS i BH novinari zatražili su da World Press Photo odgovori do 12. maja 2026. godine i potvrdi prijem njihovog zahtjeva.

ČITAJTE KLIKOM NA FOTOGRAFIJU: