Na dosadašnja 22 festivala nastupilo je više od 900 muzičara iz 65 zemalja svijeta, održano je više od 500 koncerata i više od 200 edukativnih programa, više od 120 bh. muzičara učestvovalo je u programima festivala. Jazz Fest Sarajevo cijenjen je u svijetu i o njemu se piše i govori u superlativu, a kod nas ... Bili su dotjerani do ruba, pa onda skoro gurnuti preko njega.  Dovoljno je reći da  ovogodišnjeg  23. festivala po redu ne bi bilo bez crowfunding kampanje kojom su organizatori uspjeli prikupiti sredstava.  Šta se dešavalo, kako su dovedeni do ruba i kako su se uspjeli izboriti priča nam Edin Zubčević, umjetnički direktor Jazz Festa Sarajevo  

1. Nedavno ste imali „rat saopštenjima" sa predsjednikom Turističke zajednice Kantona Sarajevo povodom nedodjeljivanja sredstava po Javnom pozivu Jazz Festu. Da li se išta desilo poslije toga?

- Nije se radilo o ratu saopštenjima. Jazz Fest je objavio samo jedno saopštenje u kojem smo iznijeli podatke i argumente o neistinama koje je Nermin Muzur izrekao na press konferenciji. Radi se o tome da Turistička zajednica još uvijek nije upoznala javnost sa kriterijima i imenima članova komisije koja je odlučivala o dodjeli više od 700.000 KM javnog novca, iako je čak i u Skupštini KS zatražena ta informacija. TZ nije odgovorila na žalbu koju smo uložili u predviđenom roku, a Ministarstvo privrede KS i Vlada KS nam nisu, kao nadležne instance, omogućili drugostepenost žalbe. Ipak ono što je najgore od svega je to da je TZ, odnosno Nermin Muzur falsificirao vlastitu odluku. Prvobitno je objavljena odluka sa 41. korisnikom sredstava, a nakon toga sa 40. korisnika. Isti broj odluke, isti datum, isti potpisnik – protivno zakonskoj praksi. Ministarstvo privrede KS i Vlada zataškavaju ovaj kriminal koji potvrđuje da kada se radi o TZ KS riječ je o društvu jednog lica i bankomatu stranke Narod i pravda.

Sve je spremno

2. Kritikovali ste i gradske oce zbog dovođenja Gorana Bregovića, kritikovali ste i BH Blok. Koliko Vas uopšte zanima sama politika ili je samo riječ o grijehu politike prema kulturi?

- Kritikovao sam ružnu i bezobraznu naviku političara da se ne bave svojim poslom već da se sve češće bave organizacijom koncerata, jer u tome vide priliku za besplatnu samopromociju. S obzirom da se u većini slučajeva ne razumiju ni u vlastiti posao, još manje se razumiju u organizaciju koncerata.

3. Možete li nam predstaviti projekat „Grlom u jagode" i sumirati dosadašnje impresije?

- Radi se o želji Jazz Festa da organizira koncertnu sezonu između dva festivala. Do sada smo organizirali koncerte bh. i međunarodnih umjetnika: ansambla Nairuz, Sofije Rei & JC Maillarda, benda Insane Insan, a u narednim mjesecima očekuju nas Fish in Oil, Mario Batković, The Ex, Damir Avdić...

4. Do novog 23-eg izdanja Jazz festa ostalo je  mjesec dana. Da li je sve spremno?

- Što se nas u Jazz Festu tiče, sve je spremno.

5.  Možete li nam navesti dva, tri nastupa koja se nipošto ne smiju propustiti?

- Program Jazz Festa je rezultat selekcije tako da je sve ono što je u programu naša preporuka. Mogu samo preporučiti 23. izdanje Jazz Festa u cjelini.

6. Kako teče prodaja ulaznica?

- Odlično.

7. Zanimljivost je da će na ovom Jazz Festu i samom festivalu biti uručena važna nagrada . O čemu se radi?

- Radi se o nagradi za odvažan program – EJN Award for Adventurous Programming. Nagradu dodjeljuje struka, kolege promotori iz cijele Evrope, a u konkurenciji su svi evropski festivali, koncertne dvorane i klubovi.

8. Prošle godine ste pokrenuli crowfunding kampanju za prikupljanje sredstava. Kakvi su bili rezultati?

- Rezultat je 23. Jazz Fest Sarajevo. Bez toga ne bi bilo ni festivala ove godine.

9. Koliki je uopšte minimum sredstava da bi se festival održao i na koji način ste do sada uspjevali da zatvarate finansijsku konstrukciju?

- Minimum je onoliko koliko imamo, a kako smo do sada uspjevali zahtjeva nekoliko stranica odgovora.

10. Iako smo kao narod generalno skloni teškim riječima, kolika je realna opasnost da se Jazz fest zaista ugasi kao festival?

- Mi smo bili dotjerani do ruba. Pa smo onda skoro gurnuti preko ruba. Bili smo odlučili da nema smisla dalje trošiti vrijeme na partijske službenike zaposlene po javnim ustanovama u kojima organiziramo koncerte. Čekati da se smiluju da nam odgovore na dopis, poziv. Međutim, shvatili smo da je borba za pravo da se bavimo ovim poslom nužna i da je, nažalost, sastavnim dijelom našeg posla tako da smo odlučili da nastavimo dalje i da u tome istrajemo.

U Sarajevo je teško doći

11. Njujorški magazin New York City Jazz Record je krajem prošle godine napisao sjajan i pohvalan tekst o proteklom Jazz Festu. Prvo da pitam, da li Vas je iznenadilo njihovo interesovanje, a onda i sam tekst?

- To nije ni prvi, ni posljednji tekst objavljen u svijetu koji u hvalospjevima govori o Jazz Festu. Pravo pitanje bi bilo kako to da niko ne napiše niti jednu recenziju u Bosni.

12. Koliko interesovanje svjetskih i domaćih medija može pomoći da se Jazz Fest „održi u životu"?

- Nimalo. Jer to nadležne ne zanima, niti šta čitaju niti žele čitati.

13. Iako je sada najvažnija bitka za naredni fest, možemo li ukratko sumirati prošli fest koji je održan početkom novembra?

- Bilo je sjajno o čemu svjedoče međunarodne recenzije eminentnih novinara. 

14. Ogromno je iskustvo iza Vas. Ko je danas publika na Jazz festu i da li primjećujete ikakve promjene u protekle dvije decenije?

- Primjećujemo da svake godine sve više redovnih posjetilaca napušta Bosnu i odlazi živjeti negdje drugdje.

15. Možete li se prisjetiti prvog izdanja (uslova, entuzijazma, problema..), a onda povući neku paralelu sa posljednjim izdanjima?

- Festival je nastao iz jednostavne želje da u Sarajevu nakon rata imamo priliku gledati vrhunske koncerte. Kad smo počinjali, na snazi je još uvijek bio policijski sat, ostalo zamislite. Prvi festival je napravljen bez ijedne marke novca poreskih obveznika. 

16. O umjetnosti je teško govoriti u brojevima, ali nekada je to možda ipak potrebno. Možete li kroz neke brojeve sumirati protekla 22 Jazz festa?

- Može: na 22 festivala nastupilo je više od 900 muzičara iz 65 zemalja svijeta, održano je više od 500 koncerata i više od 200 edukativnih programa, više od 120 bh. muzičara učestvovalo je u programima festivala. 

17. Koji su osnovni kriteriji po kojima birate goste i muzičare?

- Kvalitet je osnovni kriterij. Raznovrsnost i komplementarnost programa.

18. Kako uopšte izgleda prvi kontakt jer finansije sigurno nisu nešto što ih ovdje može privući?

- Naprotiv, plaćamo iste ili veće honorare nego ostali u Evropi. Ne postoji nijedan razlog da neki menadžer pošalje bend u Sarajevo za manje novca nego što mu se nudi naprimjer u Berlinu. Osim toga, u Sarajevo je teško doći, teže nego u neki drugi evropski grad. Put iz Sarajeva ne vodi nigdje. Tako da je u smislu turneje Sarajevo nepoželjna lokacija.

19. Koliko često se dešava da Vas neko odbije i koji su obično razlozi?

- Niko vas neće odbiti ako ima slobodan datum i ako ispunite finansijska i tehnička očekivanja.

20. George Gershwin je jednom kazao „Život je kao jazz, najbolji je kada se impovizira". Da li je zaista tako?

- Vjerovatno. Mada je improvizaciju nemoguće improvizirati, potreban je određeni plan. Tako i u životu. Besmisleno je konstantno improvizirati. 

21. Neki paušalno vole reći kako je jazz muzika za elitu, dok drugi pak kažu da perfekcionizam treba ostaviti klasičnoj muzici. Gdje je istina?

- Ne poznajem ljude koji tako razmišljaju. Jazz je izraz slobode, za razliku od naprimjer bluza koji je nastao kao izraz neslobode. Ne postoji uzbudljivije i važnije mjesto u Evropi od Sarajeva kada je riječ o muzici i slobodi.

22. Muzičari, ali i umjetnici generalno, odavno više nisu uzor mladima. Koliko ti „trendovi" otežavaju organizaciju kulturnih manifestacija?

- Generalno govoreći trendovi u našem društvu ne pomažu razvoj kulture, naprotiv.

Vjerujem u moć muzike 

23. Vi ste od prošle godine i direktor ljubljanskog Jazz festa koji je najstariji u Evropi. Koliko Vas je iznenadila njihova ponuda?

- Ništa se ne dešava slučajno. Kada mi je direktor festivala Bogdan Benigar ponudio mjesto, shvatio sam to kao priznanje, priliku i izazov. Nakon dvije godine, i sjajnih rezultata koje smo postigli, produžen mi je angažman za još dvije godine.

24. Kako je tamo regulisano finansiranje?

- U uređenim sistemima ništa nije prepušteno slučaju. Postoji budžet i ne postoji ništa što taj budžet dovodi u pitanje. Tako da je sve što uradite vaša odgovornost. Postoji plan, koji trebate napraviti i ispuniti. A postoje i druga mjerila. Cankarjev dom je najveći koncertni i kongresni centar u bivšoj Jugoslaviji. To je državna institucija i moram reći da je sjajno iskustvo raditi sa profesionalcima, za razliku od diletanata po našim javnim ustanova koji i ne slute koliko ne znaju, i šta sve ne znaju. Najgore je što ih nije ni briga. U Ljubljani se osjećam motiviran za rad, u Sarajevu u pravilu frustriran. Ali sve ima svoje "draži". 

25. Rijetko ko u BiH je zadovoljan raspodjelom budžetskih sredstava. Koje su Vaše osnovne zamjerke?

- Nedostatak kriterija i netransapretnost.

26. Vi stojite i iza Agencije i izdavačke kuće Gramofon. Dubioza Kolektiv, Halka, Zoster, Božo Vrećo, Amira Medunjanin....su neka od imena sa kojima ste radili, ali već odavno nema ništa. Kuha li se nešto?

- To nešto su dva albuma vokalne muzike ansambla Corona i hora Dogmatik. Ta dva albuma smo objavili u protekloj godini. Planiramo remasterizirano reizdanje prvog albuma Adija Lukovca i Ornamenata – Pomjeranja. A upravo ovih dana pokrećemo sublabel SuperNova koji formiramo kako bismo sarađivali sa muzičarima njujorške downtown scene. Prvo izdanje će biti album Briana Marselle sa super ritam sekcijom koju čine Trevor Dunn i Kenny Wollesen. 

27. Kako, bar ovih dana, izgleda prosječan dan Edina Zubčevića?

- Bolje da pretpostavite nego da objašnjavam.

28. Pišete, i to dosta redovno, na portalu „Nomad". Za one koji ne znaju, koje teme „obrađujete"?

- Pišem uglavnom o vremenu u kojem živimo, a za one koji ne znaju, preporučujem da saznaju na portalu slobode NOMAD - www.nomad.ba

29. Jednom ste rekli kako su društvene mreže „tragično nedruštvene". Zašto?

- Zato što su platforme za samopromociju s jedne strane, a s druge ne omogućavaju dijalog. Sve se pretvori u nešto treće i završi netrpeljivošću, čak i mržnjom, a to nisu kvalitete društvenosti.

30. Zanimljivo je da ste Vi zapravo profesor filozofije i sociologije. Otkud Edin uopšte u muzici?

- Zato što vjerujem u moć muzike da ljude učini boljima, kao i samo društvo. Poslije opsade muzika je bila puno privlačnija od filozofije u tom smislu.

31. Koji je posljednji koncert na kojem ste prisustvovali, a istinski Vas je oduševio?

- Solo Johna Zorna na Jazz Festu prošle godine. To mi prvo pada na pamet. Znate, godišnje sam gost desetak festivala i član nekoliko žirija. U prosjeku slušam preko dvjesto bendova uživo godišnje. I tako godinama. Teško je ekspresno odgovoriti na to pitanje.

32. Evo prošla je i „Povorka ponosa". Da li je ta sva, kako je neki ocjeniše, ujdurma koja je trajala mjesecima bila opravdana ili ...?!

- Borbu za ljudska prava ne smatram ujdurmom. U društvu u kojem svi nisu slobodni, kao da niko nije slobodan. Zato je ova Povorka ponosa bila iznimno važna. Da se pokaže da Sarajevo i Bosna i Hercegovina jesu mjesta na kojima svi mogu imati ista prava. 

33. Ovih dana od državnog poslanika Saše Magazinovića je stigao i prijedlog o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Šta ste prvo pomislili kada ste pročitali tu vijest?

- Šansa za razvoj. Imamo sve preduslove za ozbiljan ekonomski pothvat, a naprimjer Hercegovina bi mogla postati pravi mali eldorado. Bila bi to velika prilika za razvoj bh. ekonomije i turizma.