Vijesti / Regija

Demokratska zajednica Hrvata (DZH) založila se u petak da se pitanja takozvanog bunjevačkog jezika u Subotici i negiranja hrvatskog jezika u školskim udžbenicima Srbije rješava u otvorenom i nepolitiziranom dijalogu sa srbijanskom državom, uz potporu Hrvatske.

"DZH ne vidi koristi od političkog pristupa koji takva pitanja i teme - spomenut ćemo, primjerice, tzv. bunjevački jezik ili neprihvatljive ocjene o podrijetlu hrvatskog jezika u školskim udžbenicima - tematiziraju isključivo medijskim putem, otklanjajući izravan i pravodoban dijalog s nadležnim institucijama i resorima", navodi se u njihovu priopćenju.

U toj stranci, kako ističu, ne vjeruju da "politika nepresušnih medijskih 'žalopojki' može pridonijeti rješavanju tih pitanja i u široj slici, osnažiti kvalificiranost naše zajednice za ravnopravan i otvoren dijalog".

Dodaju da se ne može prihvatiti politički pristup koji s jedne strane otvoreno, pa nerijetko i žestoko, kritizira političku praksu u Srbiji, a istodobno očekuje pozitivne iskorake vlasti spram hrvatske zajednice.

Vodstvo hrvatske manjine u Srbiji nedavno je otkrilo kako se u udžbenicima za učenike osmih razreda negira postojanje hrvatskog jezika, na što su reagirali hrvatski premijer i predsjednik Hrvatske tražeći povlačenje udžbenika.

Na skandaloznu formulaciju u školskim udžbenicima prvi su upozorili Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV), jedina parlamentarna stranka Hrvata u Srbiji, koji su burno reagirali i kada je u Subotici početkom godine u službenu uporabu uveden takozvani bunjevački jezik, čime je ikavica bunjevačkih Hrvata umjetno otrgnuta iz korpusa dijalekata hrvatskog jezika.

Čelnici ovih institucija Jasna Vojnić i Tomislav Žigmanov javno su kritizirali takve postupke i propuste mjerodavnih tijela Srbije, tražeći ostvarenje prava Hrvata na uključivanje u procese odlučivanja, zabranu govora mržnje i zastupstvo u predstavničkim tijelima.

Istodobno pohvalili su pozitivne iskorake Srbije - obnovu rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu, uključivanje predstavnika DSHV-a u Vladu Vojvodine i grad Novi Sad, kadrovsko osnaživanje hrvatske redakcije Radiotelevizije Vojvodine, dodjelu prostora hrvatskoj zajednici u Beogradu.

DZH s druge strane, kako se navodi u njihovu priopćenju, zagovora stalnu politiku "otvorenog, pravodobnog i staloženog, nepolitiziranog dijaloga s predstavnicima nadležnih institucija Republike Srbije", inzistirajući tako na drugačijem pristupu rješavanju ovih problema od onog kojeg imaju čelnici HNV-a i DSHV-a.

DHZ je neparlamentarna stranka koja se reaktivirala u svibnju 2021. kada je za predsjednika izabran gospodarstvenik iz Subotice Marinko Prćić. U svojim istupima često kritiziraju politiku aktualnoga vodstva hrvatske manjine u HNV-u i DSHV-u. U vodstvu stranke DZH je značajan broj bivših članova i dužnosnika DSHV-a. 

Na Facebook profilu se predstavljaju kao politička organizacija desnog centra, osnovana radi predstavljanja i zastupanja interesa hrvatske nacionalne manjine i zaštite i unapređenja ostvarivanja prava hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji, prenosi Hina.