Život / Kultura

U galeriji Općine Novi Grad u Sarajevu, 13.novembra  upriličena je umjetnička postavka Džeke Hodžića pod nazivom „Crteži iz mape Počitelj“.. Organizatori su, prateći i poštujući sve epidemiološke mjere uspjeli da je otvore i da ovome gradu, ali i državi Bosni i Hercegovini, poklone jednu vrlu zanimljivu i kvalitetnu izložbu. I nije za ovu izložbu bilo specifično samo to što se organizirala u doba pandemije koronavirusa.

Kreacijom protiv destrukcije

- Osnovni motiv za kreaciju ove vrste jeste – kreacije protiv destrukcije.Starac sa dugom, sijedom bradom je paradigma svega. Miriše na lavadnu, šimšir... Nosi mintan izvezen ručnim vezom. On je polazište – to je poruka koja opominje, i opominjat će dok je svijeta i vijeka- opisuje Džeko „ideju vodilju“ za ovu izložbu.

 On, kao umjetnik koji je vječito angažiran, prisutnim je odavao sliku, ton, izgled jedne vesele i sretne osobe- naročito nakon otvorenja izložbe.  A eksponati, njegova djela i rad na njima, datiraju još od prije 20 godina i vezuje se za čišćenje grada Počitelja nakon rata, nakon njegovog razaranja.

Velikom ljubavlju za historijski i umjetnički lokalitet Počitelja, sakupljao je Džeko ostatke umjetničkih radova, ali i spaljenih, izgaženih i devastiranih objekata, nekadašnjeg, ponosnog domaćina brojnih svjetskih umjetnika, te izgradio umjetnički kompozit, koji je i kolaž i intervencija u postojeće devastirane radove.

-  Ovi radovi nastaju od 2000-te godine do dana današnjeg. Još to nije završeno, ponestaje mi malo materijala jer, ovo je originalni materijal, tih kartona koji su bili evidencioni kartoni koji su iz cijelog svijeta pohodili Počitelj.  Ja sam to pronašao 2000-te godne, kada smo obnavljali Počitelj, kada smo čistili. Imao sam čast da kao predratni voditelj likovne kolonije otvorim novu sezonu Počitelja, nove sazive – kazao je Džeko. 

Proces nastanka istih je vrlo specifičan i zanimljiv, može se reći u potpunosti karakterističan za stil i način rada ovog umjetnika. Prije svega došlo je do čišćenja, sređivanja i prilagođavanja tako da oni budu u upotrebi, da bi se mogli iskoristiti. Posebno je važna sama vrijednost ovih radova.

- Ovdje je vrijednost artefakata dokumentaristička i estetska. Na tu estetsku sam ja reagovao na sebi svojstven način: bojom, pastelom, akvarelom, lijepio neke stvari. Vrlo malo sam dodao na to, želio sam da ostane autohtono. Gledao sam da sačuvam imena i prezimena ljudi koji su tu bili, godinu...- pojašnjava Džeko.

Ono što je značajno, kartoni nose ime i prezime, evidencijski broj, godinu nastanaka i jednu fotografiju koja prikazuje koji je rad taj umjetnik napravio. A o tome je pisao tadašnji kustos Vlado Huljić, čime bi jedan takav karton bio gotov.

Na ovoj izložbi, našlo se 26 ulomljenih radova, te četiri rada koja, kako je kazao Džeko, govore o bestijalnosti rata- zašto su oni to radili i ko je to radio protiv vjere, običaja i statusnih simbola koji važe za bh. porodicu.

Džeko je angažirani umjetnik

Izložbi je prisustvovao, ali je ujedno i otvorio bosansko- hercegovački pisac, redatelj i teatrolog Gradimir Gojer:

- On je stalno u teatru. Njegov slikarski opus je ustvari opus pokrenutih slika. Te pokrenute slike imaju tragičnu dimenziju prije svega u ovoj izložbi jer ukazuju kako se devastacija onoga što je najvrednije u BiH obavlja. S druge strane pokazuju kako jedan umjetnik tu dekonstrukciju pravi u umjetničku konstrukciju. I ovo što je napravio Džeko Hodžić, ne samo ovom, nego svim ranijim izložbama, pokazuje da u vrijeme ratova, pandemija, u vrijeme kada bi drugi da planduju, on bi da radi i da reaguje na situaciju. Zato što reaguje na situaciju, smatram da je on angažirani umjetnik- ocijenio je Gojer.

O jednoj slici, Džeko je kazao kako je ona njemu posebno značajna. Na njoj se nalazi i miš. Kaže da je dosta više truda  u nju uloženo.

Ono što je sigurno o ovom vrhunskom umjetniku, a za što će biti dovoljne riječi Gradimira Gojera:

- On je kompletan umjetnik, ne radi se samo o slikaru, skulpturalnosti i grafici. Tu se radi o filozofskom mišljenju svijeta. – 

Džeko Hodžić je umjetnik i akademski slikar, koji inače potiče iz slikarske porodice i jedan je od najvažnijih bosansko-hercegovačkih slikara.  Održao je do sada oko 81 samostalnu izložbu, te oko 580 kolektivnih u zemlji. Izložbe su organizirane u raznim gradovima, a neki od njih su: Sarajevo, Zagreb, Beograd, Zenica, Wasserburg, Erlangen, Stuttgart, Munchen,…

 U jednom od intervjua za magazin Start BiH, Džeko je o sebi kazao:

- Otkako sam se rodio bavim se istom stvari. Živim i bavim se onim što volim, slikarstvom. Slikarstvo živim, slikarstvo i umjetnost su moja ljubav i moja egzistencija. I ne idem ni lijevo ni desno nego gledam koliko god mogu da otkinem od toga što više i da se što bolje u životu sa tom umjetnošću slažem, i ne slažem, da se bijemo, hrvemo, da se kockamo na neki način, ona me malo uštine, ja nju i tako svaki dan. Tako preživljavam svaki dan, ona trpi mene, ja trpim nju-

U vrijeme pandemije, kao što je već rečeno, vrlo je rijetko uspjeti posjetiti neku izložbu, a samim time i organizirati a da nije „online karaktera“. 

 - S obzirom na situaciju, zbog pandemije Covid-19 u svijetu, Općina Novi Grad želi da nastavi sa kulturnim dešavanjima, bez obzira u kakvoj se situaciji ona nalazila. Jednostavno, želimo istrajati i dati neki doprinos kulturi, da svi oni koji vole kulturu i kulturne vrijednosti mogu da posjete našu galeriju. Nakon svakih 10 dana, imat ćemo novu izložbu.- najavila je Samra Omerbašić, stručni saradnik za kulturu i umjetnost.

Kultura je definitivno nešto sa čime se narodi u Bosni i Hercegovini prkose svim negativnostima, naprosto, kultura je oduvijek bila otpor nekom „čudnom vremenu“ u kojem se živi, pa je tako i u vrijeme pandemije koronavirusa – jedini otpor svemu što je negativno. Otpor je svakodnevnom crnom broju, ovom ili onom, svakodnevnim problemima građana.