Kolumne

Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik formalno jeste za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, a praktično se tome, kad god mu se pruži prilika, naglašeno protivi. Pritom iznosi netačnu i tendencioznu tezu da je Evropska unija “propala stvar”, zagovara odustajanje od briselskog puta, blokira reforme i optužuje EU za "nametanje zakona" i centralizaciju BiH. Poslije nedavnog sastanka delegacija HDZ-a i SNSD-a u Banjoj Luci Dodik je izjavio: “Evropski put se podmeće da bi se izvršila centralizacija BiH i neće dobiti našu podršku gdje god da se to podmeće. Mi već nekoliko godina ne primamo ništa od EU-a i funkcionišemo. Ta sredstva rasta su jednim dijelom donacije, a jednim dijelom krediti. Mi to možemo nabaviti i na drugim mjestima, tako da nama to ne treba.“

U EU nema entiteta

Dodik odbija donacije iz rasta EU-a koje nisu kredit, a za gotovo milijardu maraka zadužuje se na Londonskoj berzi i to predstavlja kao uspjeh i potvrdu ekonomske stabilnosti Republike Srpske, ali to je prevara građana. RS ove godine samo na osnovu kredita mora vratiti 1,6 milijardi eura. Novo zaduženje na Londonskoj berzi nosi kamatu od 6,25 posto, tako da je riječ o nemoći, a ne o bilo kakvom uspjehu vlasti – tvrde u opoziciji. Jasno je da postoje dugovanja prema dobavljačima i neispunjene obaveze, te da je kredit uzet kako bi se “začepile rupe” i sistem nekako održao do izbora. Izgleda da će se ovaj novac, prije svega, iskoristiti za kupovinu naklonosti birača kroz povećanje plata iz zaduženja.

Zašto se Milorad Dodik toliko plaši Evropske unije otkrio je prof. dr. Ivo Komšić na konferenciji Hrvatskog narodnog vijeća u Sarajevu 23. aprila o.g. rekavši: “Ako se otvore pregovori sa Evropskom unijom, neće biti teško riješiti mnoga poglavlja, ali kad dođe poglavlje o pravosuđu, ili ono o uređenju države, tada će nastati problemi. Bosna i Hercegovina sa dva entiteta ne može biti članica Evropske unije. Oni u Republici Srpskoj to znaju i zato opstruiraju evropski put i uopće ne žele da se to stavi na dnevni red. A to Evropa, kad stavi na dnevni red, ona će to morati riješiti.”

Evropska unija u procesu pristupanja pregovara isključivo sa državom kao subjektom međunarodnog prava, a ne sa entitetima ili nižim nivoima vlasti. U slučaju Bosne i Hercegovine, to znači da EU pregovara sa državnim organima, a od BiH se zahtijeva da osigura jedinstven glas i funkcionalan mehanizam koordinacije kako bi ispunila uvjete za članstvo. Što se tiče postizanja jedinstva za EU u BiH, to će s ovim režimom u Republici Srpskoj teško ići, ali – poručuju iz Brisela – treba biti uporan u objašnjavanju srpskom i svim narodima zašto je važno biti u Evropskoj uniji i koji su benefiti tog članstva. Inače, nijedna od 27 država članica EU-a nema entitete, a da ih je imala, ne bi ni ušla u Uniju.

Ravnopravnost regija

Dodik i vodstvo SNSD-a plaše građane u Republici Srpskoj unitarizacijom Bosne i Hercegovine ako uđe u Evropsku uniju, a riječ je o funkcionalnosti države u kojoj bi svi narodi bili zaštićeni, ali ne bi bile moguće blokade kojima se sada koriste baš oni iz RS-a. Naprimjer, ravnopravnost naroda u Belgiji temelji se na složenom federalnom sistemu koji nastoji uravnotežiti prava dviju glavnih jezično-etničkih skupina: Flamanaca (govore holandski na sjeveru) i Valonaca (govore francuski na jugu), uz manju njemačku zajednicu na istoku. Ova se ravnopravnost ostvaruje kroz visok nivo autonomije regija i zajednica, ravnopravnu zastupljenost u institucijama te stroga jezična pravila.

Evropsku uniju danas čini 27 zemalja, više od 448 miliona stanovnika i 240 teritorijalnih regija raznolikog nivoa razvijenosti koje se koriste za analizu i provođenje kohezijske politike. Naprimjer, Hrvatska je od 2021. podijeljena na četiri takve regije i to su: Panonska Hrvatska, Sjeverna Hrvatska, Jadranska Hrvatska i Grad Zagreb. Ove regije nisu administrativne (nemaju vlastitu upravu), već služe za raspodjelu EU sredstava. Evropska unija uvažava regije i oštro se protivi njihovom odvajanju od matice zemlje, pa je tako podržala vladu u Španiji koja nije dopustila secesiju Katalonije 2017. godine. Kad je katalonski parlament jednostrano proglasio nezavisnost, Vlada u Madridu je odgovorila preuzimanjem direktne kontrole nad pomenutom regijom.

Na kraju valja reći da se Evropska unija može definirati kao federacija u monetarnim odnosima, poljoprivredi, trgovini i zaštiti okoliša; kao konfederacija u društvenim i privrednim poslovima i unutrašnjoj politici; i kao organizacija u vanjskoj politici.