Kolumne

Piše: Đuro Kozar

Izraelska vojska u Gazi već mjesecima provodi genocid nad Palestincima, hiljade djece gladuje i gube živote, a cijele porodice nestaju pod ruševinama, što cijeli miroljubivi svijet s pravom osuđuje, a u Mostaru se u režiji biznismena Amira Grosa Kabirija i podršku Hrvatske demokratske zajednice BiH slavila godišnjica nezavisnosti države Izrael.

To je loša gesta koja Mostaru nije trebala i s pravom se postavlja pitanje: zašto se HDZ u to upleo? Paradoks je tim veći nakon što je predsjednik HDZ-a, Dragan Čović poručio da će Bosna i Hercegovina i Izrael nastaviti jačati odnose na zajedničkim vrijednostima. Koje zajedničke vrijednosti može imati Bosna i Hercegovina koja zvanično osuđuje postupke kojima se istrebljuju Palestinci sa svojih ognjišta  s agresorskim režimom Izraela?  Nikad i nikakve. Čović jedino može osobno imati iste vrijednosti s Izraelom i po nekim reagovarnjima on je time sebi zabio autogol.

Privatna proslava

Nažalost, isti Čovićev stav o ovoj temi ima i predsjednica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara te gradonačelnik Mostara Mario Kordić i mnogi  hadezeovci koji su nazočili Kabirijevoj privatnoj proslavi u mostarskom hotelu Mepas Mallu.

Naravno, Čovićeva izjava podrške Izrealu naišla je na  negativne reakcije u kojima se, pored ostalog, ističe da se predsjednik HDZ-a BiH nije svrstao na stranu svjetskih, evropskih kao i jevrejskih intelektualaca, pravnih eksperata, novinara, pisaca, ili svakog ljudskog bića na planeti koje ima savjest, a koji su svirepe zločine nad civilima u Gazi nazvali pravim i jedinim imenom - genocid, već se stavio na stranu izraelskog režima. Poslanica u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Sabina Čudić je navela da genocid koji se trenutno odvija nad narodom Palestine ne može i ne smije biti moralno prihvatljiv niti jednom građaninu Bosne i Hercegovine koji zna šta je patnja, progoni i sistemsko uništavanje.

U nekim izjavama se, također, navodi da Izrael danas provodi brutalnu politiku aparthejda i istrebljenja, a to nisu vrijednosti koje dijele slobodarska i civilizirana društva. Bosna i Hercegovina, sa svojom multietničnošću i antifašističkim temeljima, sigurno ne dijeli takve vrijednosti, tako da oni koji misle drugačije, bez obzira na kojoj su državnoj ili entitetskoj dužnosti, o tome mogu govoriti samo u svoje ime, svijesni da će naići na oštre reakcije. Po svemu sudeći, Dragan Čović samo uzvraća Izraelu koji je svojevremeno podržao izmjene Izbornog zakona BiH po modelu kako to predlaže HDZ BiH, što je problem za bošnjačke i građanske političke partije koje u takvom prijedlogu vide dodatnu etničku podjelu u zemlji. Da li im je baš sada trebao uzvraćati?!

It was a sincere pleasure to gather last night in Mostar, at the invitation of H.E. Ambassador @GalitPeleg, at a reception on the occasion of the National Day of the State of #Israel. We continue to strenghten our relations, deeply anchored in the values we share. 🇧🇦🇮🇱 pic.twitter.com/TcyXHe3Mew

— Dragan Čović (@Dragan_Covic) September 4, 2025

Nekorektni Izrael

Inače, država Izrael diplomatski pokriva Bosnu i Hercegovinu putem svoje ambasade u Tirani što značii da u Sarajevu nema svoje rezidentno predstavništvo, a BiH ima rezidentnog ambasadora u Tel Avivu. To se smatra nekorektnim, budući da u BiH postoji jevrejska zajednca. Ima tu još nekih protivrječnosti, pa se, s tim u vezi,može  postaviti i pitanje: koliko ljudi zna za podršku izraelske države Bosni i Hercegovini tokom rata ‘90-ih godina? To se ne zna, jer takve podrške nije ni bilo.

Prema istraživanjima Hamze Karčića, profesora na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, za podršku BiH tokom rata i njenim univerzalnim ljudskim vrijednostima, zalagali su se pojedinci, ali ne i zvanični Izrael. Tako su američki Jevreji – od Henryja Siegmana, predsjednika Američko-jevrejskog kongresa, do Simona Wiesenthala, preživjele žrtve nacističkih progona, digli glas protiv agresije na BiH. Tema Bosne i Hercegovine našla je mjesto u svjetskim medijima zahvaljujući i Bernard-Henri Levyju ili Susan Sontag, koji su posjećivali Sarajevo u vrijeme najteže opsade. Američki jevrejski kongresmeni i senatori ostavljali su po strani neslaganja s Arapima o Palestini da bi podržali Bosnu i Hercegovinu.