Ekonomija

Uprkos činjenici da je od izgradnje hidroelektrana na Drini u bivšoj Jugoslaviji proteklo više od pola vijeka nevjerovatno zvuči podatak da još uvijek egzistira neriješen problem, prisvajanje električne energije BiH od strane Srbije. Država BiH raspolaže pravom na korištenje dijela proizvedene električne energije iz HE na rijeci Drini, HE Zvornik i HE Bajina Bašta, od puštanja u pogon do danas. Poznato je da su pare „magnet“ koji snažno privlače ruke političara. Pa ipak, uprkos činjenici da se radi o ogromnim iznosima, bh.vlasti već decenijama u kontinuitetu ne pokazuju snažan interes da se ovaj problem konačno riješi.Zapravo, više se radi u interesu susjeda nego za interes građana BiH. Nevjerovatno!

Piše: Zdravko Čupović ([email protected])

Hilmo Šehović, stručnjak za energetiku i okoliš i predsjednik Stručne grupe Vlade FBiH (2008-2009.) za izradu Analize prava BiH na hidropotencijal i električnu energiju za magazin Start BiH kaže da se sa Srbijom više od četiri decenije pokušavao postići dogovor o raspodjeli hidropotencijala sliva rijeke Drine, ali bez konačnog rezultata.

Prema njegovim riječima na BiH se odnosi minimalno oko 37% površine sliva rijeke Drine što pretvoreno u snagu iznosi oko 1.200 MW (megavata)

Međutim i pored postignutih dogovora Srbija je redovno izbjegavala da se dogovori realizuju. Istovremeno je prisvajala i dalje prisvaja hidropotencijal i električnu energiju iz hidroelektrana  HE Bajina Bašta (duže od 52 godine) i HE Zvornik (duže od 63 godine), koja pripada BiH.

- Ukupno se radi oko 80.000 GWh (gigawat sati), odnosno 5,3 milijarde eura prihoda BiH zaključno sa krajem 2021. i to bez kamata. Što se tiče cijene mi smo računali na prosječnu cijenu od 65 eura po megavat-satu. Ako govorimo o godišnjoj šteti ona je oko 105 miliona eura. Posljednja događanja i sporazumi Srbije i Republike Srpske oko izgradnje HE Buk Bijela i HES „Gornja Drina“ upozoravaju da se hitno moraju rješavati otvorena pitanja duga Srbije prema BiH i primijeniti  davno međusobno utvrđeni principi raspodjele hidropotencijala - upozorava naš sagovornik.

Kada je riječ o „formuli“ po kojoj (bi) se treba (la) raditi raspodjela, Šehović pojašnjava da postoje dva kriterijuma – energetski i zapreminski. Na bazi njih se dijeli hidropotencijal, odnosno proizvedena električna energija. Kada je riječ o HE Zvornik to je 49,8%, a HE Bajina Bašta 67% u korist BiH.

U proteklim godinama, u rijetkim situacijama kada su se zvaničnici iz Srbije osvrtali na ovaj problem često su kao argument potezali to da su hidrolektrane, tačnije objekti, finansirane samo sredstvima Srbije te da zato njima i pripadaju. Šehović međutim ističe kako je sada potpuno nebitno, čak i da je ta informacija tačna, kome pripadaju same hidroelektrane.

- Duže od pola vijeka Srbija koristi hidropotencijal koji pripada BiH i proizvedena električna energija. HE su izgrađene iz opšteg investicionog fonda Jugoslavije odakle je Srbija povukla 88% sredstava iako je to bio zajednički fond. Ali one su svakako odavno amortizovane. Izgradnja HE Zvornik se isplatila u roku od sedam, a Bajine Bašte za devet godina. Oni povlače argument da su njihove elektrane. Čak i da jesu, to je nebitno. Naše je „gorivo“. Tu je i naknada za potopljeno zemljište, a onda nam sada kao pomoć predstavljaju neke donacije od par miliona. Mi ovdje govorimo o milijardama maraka. Ekvivalent je oko 10 puta ukupno proizvedene energije u cijeloj BiH - ističe naš sagovornik.

Šansa da BiH izgubi na međunarodnom sudu je 0%

Hilmo Šehović je danas nesumnjivo najupućenija i činjenično „najpotkovanija“ osoba u BiH kada je riječ o problemu krađe bh. hidropotencijala, a nažalost čini se da je i jedini kome je istinski stalo da se ovaj problem i riješi. U prilog tome govori i činjenica da su pomenutu analizu 2008/9. godine koju su proslijedili svim instancama vlasti uradili na volonterskoj bazi, na inicijativu Harisa Silajdžića.

Za naš magazin otkriva da su ga predstavnici države, odnosno državne Komisije za granice posljednji put zvali 2017. Nakon prijedloga Srbije o korekciji, odnosno zamjeni teritorije Srbije i BiH, baš u dijelu u kojem se nalaze HE.

- Ja sam sa svojim kolegom Emirom Avdićem, koji je u međuvremenu preminuo, njima dostavio sve dokumente, a razgovarali smo i sa savjetnicima iz Predsjedništva. To je trebalo nastaviti da radi državno pravobranilaštvo, ali oni jednostavno šute. Naprosto nevjerovatno. Normalan čovjek to ne može shvatiti - konstatuje Šehović u nevjerici.

Potom dodaje kako je i sam razgovarao sa nekim međunarodnim advokatima koje imaju slično iskustvo na američkim sudovima.

- Međutim, tužbu može pokrenuti i grupa građana. Ima načina da se to uradi, ali bi bilo najbolje da to pokrene država. Ne treba čak ganjati ni konsenzus. Mogu to uraditi i jedan ili dva člana Predsjedništva - ko god hoće. Najgori su ovi koji se busaju patriotizmom, a onda šute. Sigurno je da ovdje ima i nekih pozadinskih stvari koje su u igri. Ima puno trojanskih konja - sumnja naš sagovornik.

Na pitanje kakve bi bile šanse BiH u ovom sporu pred nekim međunarodnim sudom, Šehović nema nikakvu dilemu.

- U svijetu je bilo oko 455 ovakvih međugraničnih slučajeva kada se radi o rijekama, jezerima i morima. Svi su ti slučajevi riješeni prema Međunarodnim konvencijama o korištenju voda. Šansa da bi se izgubio spor je 0% - uvjeren je on.

Agregat kao ratni plijen

Hidropotencijal Drine nije jedini problem. Sličan problem postoji i sa drugim susjedom, Hrvatskom. Problem neplaćanja potopljenog zemljišta za Buško jezero koje koristi Republika Hrvatska za proizvodnju elektične energije, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH je nedavno korigovao izmjenom zakona i uvećavanjem prihoda za pet miliona KM. Inicijativu o promjeni naknade za korištenje Buškog jezera kroz izmjenu i dopunu zakona u Parlamentu FBiH pokrenuli su zastupnici Petar Galić i Ante Baković, bivši članovi HDZBiH. Nakon stupanja na snagu spomenutog zakona, hrvatski HEP će ubuduće Tomislav-Gradu i Livnu plaćati 4,3 miliona eura za korištenje vode iz akumulacije Buško jezero umjesto dosadašnjih oko 1,8 miliona.

Šehović međutim upozorava da je i ta korekcija naknade daleko od realnog iznosa.

- Kada smo radili Analizu u paketu smo radili i Buško jezero. Na godišnjem nivou BiH ima prava na minimalno 41 milion maraka. Morala se izdati koncesija za to. Nakon Herceg-Bosne to je prisvojila Hrvatska. Njihovo Ministarstvo je to poklopilo praktično kao svoju teritoriju. Ako neko u blizini tamo nešto želi da napravi poput puta, kuće i sl. mora se obratiti Zagrebu. To je ex-teritorija koja je okupirana. Naše Ministarstvo im je dalo okolišnu dozvolu koju su oni obnavljali, a ona je pala na kantonalnom sudu u Sarajevu. Sve je neregularno. Povećanje naknade je samo maskiranje problema jer on nije riješen kako treba. Mora biti koncesija i da se riješe sva dosadašnja pitanja jer to traje od 1975/6. godine. Punih 45 godina. Oni su napravili neke crpne stanice i to ide dole šest kilometara prema granici sa Hrvatskom i još šest kilometara do HE Orlovac, a nakon toga imaju još tri HE koje koriste istu vodu. Sa Hrvatskom imamo problem i sa HE Dubrovnik jer su prisvojili cijeli agregat. I tu imamo oko 20 miliona štete godišnje. Oni su imali pravo na 22% energije iz HE Dubrovnik i Trebinje, a onda su u ratu uzeli kompletan agregat od 105 MW prema Hrvatskoj i uzeli 32%- otkriva naš sagovornik.

Nakon toga je i sumirao svu ukupno dosadašnju štetu.

- Godišnje ukupno pravo BiH je oko 140 miliona eura. Na Srbiju otpada oko 105, a Hrvatsku oko 35 miliona eura. Zaključno sa krajem prošle godine Srbija nam duguje oko 5,3 milijardi, a Hrvatska oko 1,25 milijardi eura. Nevjerovatno! - konstantuje Šehović.

 Odgovor se nameće sam po sebi

Amer Jerlagić, bivši direktor Elektroprivrede BiH, za magazin Start BiH ističe kako sa bh. strane mora postojati jača političko-diplomatska inicijativa, pa ako treba ići i do međunarodnih sudova.

- Podsjećam da poslije inicijativa koje je činio Haris Silajdžić u tom smjeru do 2010., niti jedan član Predsjedništva BiH poslije njega to nije radio - kaže on.

Na pitanje šta očekuje da će se desiti sa najavom gradnje novih HE poput Buk Bijela odgovara kako je poznato da je Ustavni sud BiH ovlastio Državnu agenciju za koncesije da donese konačnu odluku o tome ko može raspolagati sa rijekom Drinom u tom dijelu njenog toka.

- Agencija za koncesije još nikada od svog postojanja nije donijela nikakvu odluku pa čisto sumnjam da će se smjeti očitovati o ovako krupnom pitanju kakvo je izgradnja HE na rijeci Drini. Ako se žele graditi dobri odnosi sa Srbijom, onda je rješenje da se sporazumom riješi pitanje otuđene električne energije, a da se istovremeno zajednički sa Srbijom konkuriše prema Evropskoj uniji za projekte prekogranične saradnje za hidroenergetske projekte na srednjem toku rijeke Drine, gdje je Drina državna granica. To su projekti koje podržava EU i izdvaja ogromna bespovratna sredstva - smatra Jerlagić.

Damir Miljević, ekonomski analitičar i stručnjak za oblast energetike, za magazin Start BiH kaže da je svima jasno zašto se ovi problemi ne rješavaju ovoliko dugo.

- Odgovor se nameće sam po sebi. S obzirom na lokaciju HE Republika Srpska nije otvarala to pitanje. U slučaju Buškog jezera, s obzirom na etničku strukturu kantona i na dobre odnose HDZBiH sa Hrvatskom nije se otvaralo ni to pitanje iako su to stvari koje su se morale regulisati. Što se tiče korištenja hidropotencijala Drine, tu se trebalo dogovoriti, a što se tiče samih objekata ne znam kako su napravljeni i da li je bilo finansijskog učešća BiH. Ukoliko je bilo našeg onda je to isti slučaj poput slovenačke elektroprivrede koja potražuje novac za Ugljevik i Gacko. Ali oko hidropotencijala ne bi trebalo biti nikakve dileme. To je identičan slučaj poput Đerdapa gdje se Srbija dogovorila sa Rumunijom - smatra Miljević.

On potom konstatuje da se kod nas sva pitanja na kraju svedu na politička što se ne bi smjelo dešavati.

- Kada je riječ o drugim prirodnim bogatstvima problema nema jer kroz ta bogatstva prolazi fizička granica. Problem predstavljaju tokovi rijeka kojima ide državna granica i oko toga se mora napraviti dogovor o korištenju. Sada ćemo imati novi, a isti problem i sa ovim novim hidroelektranama koje se prave na Drini. S obzirom na to kako se kod nas poštuju zakoni ne vjerujem da će sudske odluke biti bilo kakva prepreka za obustavu gradnje. Nažalost. Odgovor je možda lakonski, ali je tako. Dovedu vas pred svršen čin - kaže Miljević.

Mi smo uvijek „donji“

Šehović ističe kontraprimjer u slučaju Hrvatske koja je finansijski učestvovala u gradnji termoelektrana.

- Mi smo to vratili kroz isporučenu energiju od 2007. Mi smo njima vratili ono što su oni uložili u Tuzlu, a mi nemamo riješen problem. Federacija ne duguje aposlutno nikome ništa ni termo ni hidro, ali mi smo „donji“. Postoji problem sa TE u RS-u, a radi se o ulaganju Slovenije i Hrvatske u TE Ugljevik i Gacko. Elektroprivreda BiH je nekada uložila nekoliko miliona čak i u pripremu projekta Buk Bijela. Tada je predviđeno da ona bude većeg kapaciteta nego sada što najavljuju, ali se odustalo od toga da bi se zaštitili nacionalni parkovi Durmitor i Tara jer i Crnogorci imaju određena prava kada je riječ o hidropotencijalu Drine - kaže Šehović.

Kome pripada elektična energija, državi ili entitetima?

Prema mišljenju Jerlagića, s obzirom da se u slučaju HE Zvornik i HE Bajina Bašta radi o rijeci Drini, koja je u tom dijelu svog toka državna granica između Srbije i BiH, ta bi sredstva po eventualnom sporazumu ili presudi morala pripasti državi BiH, a onda eventualno ide neka raspodjela unutar države.

- U slučaju Buškog blata, jezero se nalazi na teritoriji BiH, ali bez obzira na to sporazum bi morao biti između dvije države, Hrvatske i BiH, pa samim tim i sredstva treba da pripadnu državi, a potom neka raspodjela unutar BiH - kaže Jerlagić.

Vučić: Borićemo se za energetsku bezbjednost, kupovaćemo mnogo toga u regionu

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovio je krajem prošle godine da će Srbija nastaviti da se bori za energetsku bezbjednost, da će u narednom periodu „kupovati mnogo toga u regionu“ i dodao da će riješiti sve probleme oko projekta „Buk Bijela“.

 „Ne daju nam da radimo jake projekte, ali da ne prozivam nikog po političkoj osnovi. Riješićemo mi te probleme - rekao je Vučić i dodao da ga boli glava kada razmišlja o autoputu prema Sarajevu koje neki blokiraju. Vučić je tada najavio kako će za nekoliko dana u sistem biti pušten blok B Termoelektrane „Obrenovac“ sa 670 megavata i da Srbija više neće morati da uzima struju od Republike Srpske, koju će vratiti, te za to zahvalio srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku.

Već početkom ove godine najavljuje se dokapitalizacije preduzeća „Hidroelektrane na Trebišnjici“ (HET) koja se planirala prodajom dionica na Banjalučkoj berzi. Stručnjaci kažu da se ovdje radi o najvrednijem hidroenergetskom objektu u Republici Srpskoj, a možda i u cijeloj BiH jer osim Trebišnjice obuhvata i HE Grnčarevo, Trebinje 2 i udio u hidroelektrani Dubrovik plus potencijalne projekte Dabar i Nevesinje.

Najava za prodaju akcija izazvala je brojne reakcije, a u javnosti se pojavljuje i priča kako je zapravo sve namješteno za Elektroprivredu Srbije (EPS).

- To bi bilo u skladu sa najavama Aleksandra Vučića od prije godinu, dvije dana da Srbija želi da kupi neke elektroprivrede ili njihove dijelove u regionu. U tom slučaju većinski vlasnik postaje Srbija. Sva električna energija proizvedena u objektima HET-a i novoj HE Dabar onda ide za Srbiju. Mi nikakve koristi od toga nemamo. Srbija to radi zbog sebe jer joj treba jeftina zelena energija - pojašnjava Damir Miljević.

Na naše pitanje gdje je tu onda interes Republike Srpske, Miljević odgovora da je to pitanje za Milorada Dodika jer RS u tom slučaju nema nikakvu ekonomsku korist.

Reagovao je i predsjednikSDS-a Mirko Šarović, koji je kazaoda je dokapitalizacija HET-a na način kako se najavljuje, u suštini privatizacija energetskog sektora Republike Srpske.

„Privatizacija znači preuzimanje kontrole nad ključnim resursom Republike Srpske, što bi ukoliko se ova predviđanja obistine značilo direktno odustajanje od ranije politike Republike Srpske, da se ovaj najvažniji resurs ne prodaje, odnosno da mora ostati u vlasništvu Republike Srpske. Bilo koji potez ukoliko se bude povlačio od strane vlade ili neke druge institucije po pitanju dokapitalizacije i promjene vlasničke strukture mora biti predmet rasprave u Narodnoj skupštini RS“, zaključio je Šarović.

 Iz Elektorprivrede Republike Srpske sve demantuju i tvrde da se radi o manipulaciji, izvrtanju činjenica i nametanju političkih tema. No, nakon snažne reakcije u javnosti na najavu dokapitalizacije HE na Trebišnjici znakovit je bio hitri odlazak Milorada Dodika na sastanak kod Vučića.

(Cover photo: Bajina Bašta/EPS)