Magazin / Start IZDVOJENO

Pokušaji prevara u osiguranju su vrlo česti, a godišnji trošak zbog njih, prema procjenama osiguravajućih kuća, u većini zemalja iznosi oko 10 posto ukupne zaračunate brutopremije. To znači da značajan dio novca koji osiguranici uplate na kraju odlazi na pokrivanje troškova uzrokovanih lažnim zahtjevima

Piše: Zdravko Čupović ([email protected])

Da sa razvojem novih tehnologija, posebno vještačke inteligencije (AI), osobe sklone prevarama postaju sve sofisticiranije, potvrdili su nam i u Triglav osiguranju. Naime, prevaranti koriste moderne alate kako bi stvorili uvjerljive, ali lažne dokaze koji su sve teži za otkrivanje.

- Najnoviji trendovi u prevarama su digitalna obrada fotografija pomoću vještačke inteligencije, čime se stvara lažna slika o obimu i stepenu oštećenja. Također, tu je svakako obrada i falsifikovanje medicinske dokumentacije pomoću vještačke inteligencije - otkriva za Start BiH Nedžad Višća, rukovodilac Odjela za štete iz Triglav osiguranja.

Kružni tokovi „omiljeni“ za isprovocirane nezgode

Kao odgovor na ove „inovacije“ u prevarama, osiguravajuća društva također ulažu u napredne tehnologije zasnovane na bazi vještačke inteligencije za analizu obrazaca, rano otkrivanje pokušaja prevara i skeniranje digitalnog sadržaja radi znakova manipulacije. Kako kažu, cilj je razviti proaktivne sisteme koji mogu otkriti prevaru prije nego što se isplati naknada, istovremeno održavajući brz i efikasan proces za poštene klijente.

Najčešće prevare, međutim, i dalje se događaju u automobilskim osiguranjima.

- Tu imamo „slučajne prevarante“, osobe koje su imale stvarni manji udes, a zatim lažno prikazuju veća oštećenja ili prijavljuju štetu koja je postojala od ranije kako bi naplatile veći iznos. Za druge je naknada šteta po osnovu osiguranja zanimanje s unosnom zaradom i to organizuju kroz mrežu povezanih lica. U posljednje vrijeme značajno učešće je tzv. isprovociranih nezgoda, u kojima se vozač sa vozilom kreće i traži pogodan momenat kolizije sa drugim vozilom. Kružni tokovi su postali pogodno mjesto za isprovocirane saobraćajne nezgode kada vozilo iz unutrašnje saobraćajne trake kružnog toka vrši isključenje, a vozilo koje se kreće vanjskom trakom ostvaruje koliziju sa vozilom koje se isključuje - ilustruje naš sagovornik.

On potom navodi primjer vozača koji je u roku od dvije godine napravio čak šest saobraćajnih nezgoda na isti način u kružnom toku.

- Što se tiče prevara u pogledu povreda najčešće su prevare sa trzajnom povredom vrata. Također, u posljednje vrijeme učesnici nezgoda pokušavaju prikazati veće posljedice povreda nego što jesu, a to opravdavaju medicinskom dokumentacijom iz raznih privatnih ordinacija. Takvi odlasci nisu praćeni uputnicama specijalista - navodi Višća.

Smisle, potpišu, realizuju

Na naše pitanje da li postoji zakonsko zastarjevanje, odnosno da li postoje slučajevi kada osiguravajuće kuće nakon nekog vremena dođu do dokaza da je neko počinio prevaru iako su prethodno već isplatili osiguranje, dobili smo odgovor da zastarijevanje postoji u zakonskom roku u kojem zastarijeva krivično djelo prevara u osiguranju. To u prevodu znači da, ukoliko se u krivičnom postupku dokaže da je došlo do prevare u osiguranju, osiguravajuća društva imaju pravo postaviti imovinsko-pravni zahtjev za povrat isplaćenog iznosa.

Kako smo saznali, osiguravajuće kuće se protiv prevara i prevaranata uglavnom samostalno bore na različite načine. Bitnim ističu uspostavljanje zajedničke baze svih šteta pri Udruženju društava za osiguranje FBiH u kojoj postoji historijat šteta po vozilu jer se korištenjem ove baze mogu otkriti ranije štete na vozilu kao i struktura istih. Također, u posljednje vrijeme osiguravajuća društva koriste mnoge alate koji automatski na bazi određenih indikatora označavaju sumnjive odštetne zahtjeve.

- Osiguravajuća društva su već opremljena alatima za digitalnu forenziku na vozilima, tzv. čitačima „crnih kutija“. „Crne kutije“ u vozilima, poznate kao snimači podataka o događajima (EDR), uređaji su koji bilježe ključne informacije o radu vozila neposredno prije, tokom i nakon saobraćajne nezgode. Ovi uređaji su obavezni dio opreme u svim novim tipovima automobila u Evropskoj uniji od jula 2022. Očitavanjem vozila dolazimo do informacija o tačnom datumu i vremenu nastanka, zatim o brzini kretanja i drugim podacima o režimu kretanja vozila u trenutku nastanka nezgode - kaže Višća.

On pojašnjava kako prevara uglavnom počinje prilikom sklapanja police osiguranja.

- U radu sam se susreo s organizovanom prevarom u kojoj je kupljeno staro vozilo i zaključena kratkoročna polica osiguranja. Sa tim vozilom su u roku od 40 dana napravljene četiri saobraćajne nezgode sa skupocjenim vozilima. U tim nezgodama uglavnom se radilo o kontrolisanim sudarnim procesima. Učesnici su popunjavali Evropske izvještaje o saobraćajnim nezgodama u kojima su navodili lažne podatke osoba koje su navodno učestvovale u nezgodama. Uspjeli smo dokazati prevare i podnijeli krivičnu prijavu protiv svih učesnika i trenutno tužilaštvo radi na tom predmetu - kaže on.

Nema „crne liste“ na nivou države

Tokom dosadašnje karijere naš sagovornik se susreo sa nekim zaista nevjerovatnim slučajevima. Za naš magazin je naveo neke od najšokantnijih koji doslovno spadaju u rubriku „vjerovali ili ne“.

- Sigurno najbizarnija prevara osiguranja dogodila se u Sloveniji, koja je privukla veliku medijsku pažnju i u regiji, a to je slučaj osobe koja je namjerno odrezala ruku cirkularnom pilom kako bi naplatila višemilijunsku odštetu od više osiguravajućih društava po policama životnog osiguranja. Sličan primjer imali smo u BiH, kada je osiguranik zaključio više polica životnog osiguranja i sam sebi je sjekao jedan po jedan prst ruke da bi ostvario naknadu štete u više osiguravajućih društava.

On potom navodi i neke druge primjere prevara.

- U radu sam se susreo sa pokušajem prevare kroz obrađivanje fotografija u fotošop programu, zatim uvoza oštećenog vozila sa kojim se posle inscenira saobraćajna nezgoda i montaže oštećenih dijelova na vozilu, a nakon toga se prijavljuje saobraćajna nezgoda. Najzanimljiviji primjer u praksi je svakako organizovana prevara od strane više lica, a u koju su bili uključeni vlasnici autootpada, policajci, vlasnici šlep-službi, kao i bivši policajci. Otkrivena je prevara, podnijeta je krivična prijava koja je rezultirala hapšenjem svih, a pred Tužilaštvom su priznali način izvršenja krivičnog djela, odnosno kako su pripremali vozila, transportovali na inscenirano mjesto nezgode i postavljali na i pored kolovoza - navodi Višća.

U otkrivanju prevaranata osiguravajuća društva uglavnom surađuju sa vanjskim stručnim tehničkim licima, odnosno vještacima saobraćajne i mašinske struke, te agencijama koje se bave istražnim aktivnostima, kao i nadležnim institucijama poput tužilaštva i MUP-a. Na pitanje da li eventualno postoje „crne liste“ dokazanih prevaranata dobili smo odgovor da takva baza još uvijek ne postoji na nivou države.

- U posljedenje vrijeme mnogo informacija se može dobiti iz raznih alata o historijatu vozila, pa osiguravajuća društva ulažu u nabavku takvih alata. Tu prije svega mislim na alat za digitalnu forenziku vozila CDR Bosch. Kada je pak riječ o „crnoj listi“ nažalost, ne postoji jedna jedinstvena baza podatka na nivou BiH. Koliko mi je poznato, svaka osiguravajuća kuća posjeduje svoju internu bazu ili, kako ste rekli, „crnu listu“ - kaže Višća.

 Koje je prevare najteže otkriti?

Prema Višćinim riječima najteže je otkriti prevare organiziranog kriminala, odnosno kada su u prevaru uključeni, nažalost, nepošteni zaposlenici osiguravajućih društava, pripadnici MUP-a, medicinsko osoblje ili automehaničari.

- Dakle, ako se u tom lancu prevare zadovolje ta tri faktora - učesnici, državni organi - pripadnici MUP-a i zaposlenici u osiguravajućem društvu, veoma je teško prepoznati i dokazati prevaru - kaže on.

Šta kaže zakon?

Prema riječima našeg sagovornika, u Bosni i Hercegovini prevara u osiguranju potpada pod odgovarajuće krivične zakone entiteta (Krivični zakon Federacije BiH, Krivični zakon Republike Srpske).

- Prevare u osiguranju smatraju se krivičnim djelom, a iste direktno utiču na financijsku stabilnost osiguravajućih kuća, što posljedično dovodi do povećanja premija osiguranja za sve poštene građane - navodi Višća.

Poznate prevare u svijetu

 U svijetu prevara u osiguranju izdvojit ćemo neke poznate svjetske slučajeve.

Jedan od njih je slučaj austrijskog biznismena Ude Prokscha i potapanje broda Lucona (1977). Proksch je namjerno potopio Luconu da bi naplatio osiguranje, navodeći da je brod prevozio vrijednu opremu. Eksplozija je usmrtila šest osoba. Kasnije je otkriveno da je brod potopljen bombom, a ne nesretnim slučajem. Proksch je osuđen za ubistvo i osiguravajuću prevaru. Slučaj je doveo do jedne od najtežih pomorskih i osiguravajućih prevara u Evropi. 

Equity Funding Corporation of America bio je američki finansijski konglomerat sa sjedištem u Los Angelesu koji je 1960-ih i 70-ih godina prodavao paket zajedničkih fondova i životnog osiguranja privatnim licima. Ova američka kompanija je stvorila hiljade izmišljenih polica osiguranja i prodavala ih dalje, a zatim tražila odštete. Na kraju skandala društvo je bankrotiralo - ovo je jedan od najvećih primjera institucionalne prevare u historiji osiguranja.   

Kao jedan od najvećih osiguravajućih slomova uzrokovan kriminalnim radnjama u SAD-u poznat je slučaj Sholam Weiss i društvo oko National Heritage Life Insurance Company, iz 1990-ih godina. Weiss i saučesnici su kroz složene finansijske i računske manipulacije izvukli oko 450 miliona američkih dolara iz te osiguravajuće kuće, ostavljajući stotine malih ulagača i klijenata praznih ruku. Firma je likvidirana 1995. godine.

I, na kraju, spomenut ćemo i slučaj Johna Darwina, iz Velike Britanije, 2002. godine koji je falsifikovao vlastitu smrt. Darwin je nestao nakon navodne kanu nesreće, njegova žena je prijavila smrt i uzela policu životnog osiguranja. Kasnije se „vratio“ i tvrdio da ima amneziju. Kada je prevara otkrivena, Darwin i žena su osuđeni. Ovaj slučaj postao je simbol samostalnih, „čudnih“ pokušaja prevare osiguranja.