Vijesti / Svijet

1573. – Potpisivanjem mira u Carigradu završen je rat Otomanskog carstva i Mletačke republike, kojoj su Turci 1571. preoteli Kipar.

1793. – Revolucionarna Francuska objavila je rat Španiji.

1820. – Pod pritiskom ustanika protiv feudalno-apsolutističkog poretka španski kralj Fernando Sedmi morao je da vrati na snagu liberalni ustav iz 1812. i ukine zloglasnu rimokatoličku inkviziciju.

1876. – Američkom pronalazaču Alexanderu Grahamu Bellu priznat je patent za izum telefona. Prvi razgovor telefonom obavili su pronalazač telefona Alexander Graham Bell i njegov saradnik Watson.

1912. – Norveški istraživač Roald Amundsen objavio je da je uspješno stigao na južni pol tijekom antarktičke ekspedicije godine 1910./11.

1918. – Boljševička partija promijenila je naziv u Ruska komunistička partija.

1935. – Povratkom Sarske oblasti u okrilje Njemačke počela je velika teritorijalna ekspanzija Trećeg rajha, okončana 1945. porazom nacista u Drugom svjetskom ratu.

1936. – Okupacijom demilitarizovane Rajnske oblasti Njemačka je demonstrativno prekršila Versajski mirovni ugovor, testirajući granice popustljivosti zapadnih demokratija koje – kao i kasnije u slučaju “anschlussa” Austrije i komadanja Čehoslovačke – nisu ni pokušale da je u tome spriječe.

1945. – Nakon ostavke kraljevske vlade Josip Broz Tito formira novu jugoslovensku vladu, u koju su ušli i šef Demokratske stranke Milan Grol, kao prvi potpredsjednik, i Ivan Šubašić, kao ministar inostranih poslova.

1945. – Američka armija je u Drugom svjetskom ratu zauzela strateški važan most preko Rajne kod Remagena u Njemačkoj.

1945. – Potisnuvši japanske snage u Drugom svjetskom ratu, britanska 14. armija ušla je u Mandalej, drugi po veličini grad u Burmi.

1989. – Kina je objavila vanredno stanje u Tibetu poslije trodnevnih antikineskih nereda u toj južnoj planinskoj provinciji.

1989. – Iran je prekinuo diplomatske odnose sa Velikom Britanijom zbog objavljivanja knjige britanskog pisca indijskog porijekla Salmana Rushdia “Satanski stihovi” u kojoj je islam, prema iranskom tumačenju, izvrgnut poruzi.

1995. – Njemački ratni veterani i njihovi američki ratni protivnici, koji su ih porazili, zajednički su u Remagenu obilježili poluvjekovni jubilej poraza njemačke vojske na Rajni, kojim je ubrzan slom nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu.

1996. – Trojica pripadnika američkih oružanih snaga osuđena su na zatvorske kazne od 6,5 do sedam godina zbog toga što su 1995. silovala jednu 12-godišnju djevojčicu na Okinavi, što je izazvalo talas ogorčenih protesta i zahtjeva da američka vojska napusti to japansko ostrvo.

1998. – Italijanski vojni sud osudio je bivšeg njemačkog SS kapetana Eriha Pribkea na doživotnu robiju, proglasivši ga krivim za najgore zvjerstvo tokom Drugog svjetskog rata u Italiji – masakr u Adreatinskim pećinama u blizini Rima.

2000. – Međunarodne snage na Kosovu preuzele su nadzor u graničnom pojasu na jugu Srbije, nakon što su u tom području izbili sukobi između srpske policije i Albanaca.

2001. – Visoki predstavnik u BiH Wolfgang Petritsch smijenio je Antu Jelavića sa mjesta člana Predsjedništva BiH, Ivu Andrića Lužanskog kao delegata u Predstavničkom domu, te Marka Tokića i Zdravka Batinića sa svih funkcija. Njima je zabranjeno da obavljaju bilo koju funkciju, kao i da izlaze na izbore.

2002. – Na referendumu u Irskoj glasači su se izjasnili protiv strogog zakona o zabrani abortusa.

2003. – Zamrznuti su bankovni računi biznismena Momčila Mandića i predsjednika Skupštine grada Srpsko Sarajevo Milovana Bjelice, zbog postojanja jasnih dokaza o njihovoj umiješanosti u mrežu koja pomaže skrivanje Radovana Karadžića. Američki ambasador u BiH Clifford Bond saopštio je da su SAD, u skladu sa izvršnom uredbom američkog predsjednika, blokirale imovinu Momčila Mandića i Milovana Bjelice, te “Manko oil kompani” i “Privredne banke” Srpsko Sarajevo.

2003. – Pripadnici SFOR-a ušli u vojne kancelarije u zgradi Narodne skupštine Republike Srpske i Generalštaba VRS. SFOR saopštio da su akcije usmjerene protiv antidejtonskih aktivnosti.

2005. – Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić dobrovoljno se predao Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za granatiranje Sarajeva, Zagreba i zločine u Srebrenici. U septembru 2011. osuđen je na 27 godina zatvora.