Život / Ljepota i zdravlje

Oznaka PM 2.5 se odnosi na atmosferske čestice (PM) koje imaju promjer manji od 2,5 mikrometra, što je oko 3% promjera ljudske dlake. Ove su  čestice toliko male da ih je moguće detektirati samo elektronskim mikroskopom.  

Budući da su tako male i lagane, sitne čestice obično duže ostaju u zraku od većih, težih čestica. To povećava šanse da ih ljudi i životinje udahnu, a čestice manje od 2,5 mikrometra zahvaljujući svojoj maloj veličini mogu zaobići nos i grlo i prodrijeti duboko u pluća, dok neke mogu ući i u krvni sistem.

Uska je veza između izlaganja sitnim česticama i prerane smrti od bolesti srca i pluća. Poznato je i da sitne čestice pokreću ili pogoršavaju hronične bolesti poput astme, srčanog udara, bronhitisa i drugih respiratornih problema.

Osim upotrebe odgovarajućih uređaja za čišćenje zraka u radnom i životnom prostoru te nošenja zaštitne maske kad je potrebno, možemo se zaštititi i zdravom prehranom i pametnom upotrebom dodataka prehrani.

Otkriveno je da unos esencijalnih mikronutrijenata kao što su vitamini skupine B i omega-3 polinezasićene masne kiseline smanjuju štetne efekte onečišćenja zraka. 

Riblje ulje

Riblje ulje naziva se i najstarijim dodatkom prehrani na svijetu, a prvenstveno ga krasi obilje omega-3 masnih kiselina. Ove esencijalne masne kiseline organizam ne može sam sintetizirati, zbog čega ih je potrebno unositi hranom. Masna riba poput tune, sardina ili lososa, orašasti plodovi, maslinovo ulje i ulje sjemenki lana odlični su prirodni izvori omega-3 masnih kiselina.

Neki dokazi upućuju na to da izlaganje PM2.5 česticama može dovesti do smanjenja varijabilnosti otkucaja srca kod osjetljive populacije. Varijabilnost otkucaja srca mjerenje je varijacije u vremenu uzastopnih otkucaja srca, a manja varijabilnost pokazatelj je tjelesnog stresa i bolesti. Postoje studije koje ukazuju na to da omega-3 polinezasićene masne kiseline iz ribljeg ulja mogu pomoći u suzbijanju negativnih učinaka čestica PM2.5 na varijabilnost otkucaja srca kod odraslih osoba.

Vitamini C & E

Vitamini C i E predstavljaju u mastima topljive tokoferoli koji u organizmu djeluju kao jako dobri antioksidansi. Vitamin E najčešće pronalazimo u hrani životinjskog porijekla (meso, jaja), ali i biljkama. Bogati izvor vitamina E su biljna ulja, posebno suncokretovo i bučino. Razne sjemenke poput badema, kikirikija, oraha i drugih također su dobar izvor E vitamina.

Svojim antioksidativnim djelovanjem ovi vitamini uveliko pridonose održavanju stabilnih tjelesnih stanica, štite od procesa preranog starenja te ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja cijelog organizma. Kao topivi u mastima (lipofilni) imaju poseban značaj u očuvanju staničnih membrana, a time i u prevenciji niza degenerativnih promjena i bolesti. Važni su nadalje za zdravlje srca i krvnih žila, jer sprečavaju aterosklerotske promjene i poboljšavaju protočnost krvi (antitrombotsko djelovanje). Snažno potiču imunološke procese, smanjuje upale te pomažu održati kožu vitalnom i zdravom.

Konzumiranje ovih vitamina pomoći će vašem organizmu kod oštećenja lipida i proteina i poboljšati enzimsku i neenzimsku antioksidacijsku odbranu.

B vitamini

B vitamini se odnose na skupinu topljivih u vodi vitamina koji igraju važnu ulogu u staničnom metabolizmu. Svaki vitamin B ili je kofaktor za ključne metaboličke procese ili je prekursor potreban za njegovo stvaranje. Njihovo djelovanje je iznimno složeno i u brojnim je slučajevima međusobno povezano pa se nedostatak jednog od njih može odraziti i na djelovanje ostalih. Stoga ih se i preporučuje unositi zajedno. Važno je znati da su topivi u vodi i da ih naše tijelo ne pohranjuje za kasnije korištenje, a eventualni višak izlučuje putem mokraće, pa se neće nepotrebno zadržavati u tijelu. 

Zaštitni učinci vitamina skupine B mogu biti posljedica njihovih protuupalnih, antioksidativnih i imunoepigenetskih svojstava. U prisutnosti onečišćenja zraka, adekvatan unos vitamina B osigurava pravilan epigenetski status bijelih krvnih stanica (leukociti), omogućavajući stanicama da pravilno obavljaju svoj posao imunološke regulacije, a B vitamin spriječava i prekomjerno oksidacijsko oštećenje kardiovaskularnog sistema.

Najbolji izvori vitamina B su kvasac, iznutrice (prije svega jetra), cjelovite žitarice, mlijeko, jaja, meso, riba, zeleno lisnato povrće, banane, orašasti plodovi i mahunarke.  

(Izvor: blissair.com)