[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/04\/24\/l-032f1d380977cd35d9a6d3682b238299.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/04\/24\/100x73\/l-032f1d380977cd35d9a6d3682b238299.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/04\/24\/l-032f1d380977cd35d9a6d3682b238299.jpg","size":"108.04","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Kultura

Direktor NUB-a BiH Ismet Ovčina govorio o informatizaciji biblioteka na stručnom skupu u Beogradu

Nacionalna i univerzitetska biblioteka (NUB) Bosne i Hercegovine učestvovala je na stručnom skupu "Značenje i trajanje matičnosti u bibliotekarstvu: zajednički temelji u regionu" u Beogradu, u organizaciji Narodne biblioteke Srbije a u povodu sedamdeset godina od osnivanja Bibliotečkog centra Narodne Republike Srbije na čijim temeljima je nastalo Matično odjeljenje Narodne Republike Srbije i ustanovljene matične funkcije.

Predstavnik Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine bio je Ismet Ovčina, direktor NUBBiH, koji je na navedenom skupu govorio o temi 'Javna biblioteka i nove informacijske tehnologije'.

Skup je bio regionalnog karaktera i posvećen je svim aspektima matičnosti u bibliotekarstvu počevši od osnivanja matičnih funkcija, preko razvoja na zajedničkim temeljima u regionu, pa do savremenog pristupa matičnosti u bibliotečko-informacionoj djelatnosti.

- Informatizacija bh. biblioteka i stručno obrazovanje bibliotekara dio su našeg svakodnevnog rada. Neki od važnih rezultata su i uspješno provođenje informatizacije biblioteka. U tom kontekstu djeluje i Virtualna biblioteka BiH, koja u ovom trenutku broji 72 biblioteke punopravne članice sistema COBISS.BH - istakao je Ovčina.

Ovčina je govorio i o Bibliotečko-informacionom sistem (BIS) kao najznačajnijem dijelu sistema naučnih i tehničkih informacija. BIS je mreža međusobno povezanih biblioteka koje djeluju kao jedinstvena cjelina ili sistem.  Ciljevi sistema su otvaranje biblioteka prema korisnicima, informisanje o materijalima koje nabavljaju ili posjeduju, te međusobna razmjena informacija i zajedničko korištenje bibliotečkog materijala.

Tom prilikom Ismet Ovčina govorio je o rezultatima prezentiranim u 'Vodiču kroz javne biblioteke Bosne i Hercegovine', izdanje NUBBiH iz 2020. godine, kao i o stanju bibliotekarstva u aktuelnom dobu.

Biblioteke su nezamjenjivi centri znanja i njihov je zadatak prikupljanje rezultata „intelektualne produkcije“ jednako kao i očuvanje kulturnog naslijeđa. Uspjeh u obavljanju tih zadataka umnogome zavisi od sposobnosti biblioteke da prati nove informacijsko-komunikacijske tehnologije i to sa aspekta finansijskih mogućnosti i sa aspekta stručne osposobljenosti bibliotekara.

Jedan od primjera primjene novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija je i naravno NUB BiH, koja je od 80-ih bila uključena u automatsku uzajamnu obradu bibliotečke građe i izradu on-line kataloga, danas poznatog pod nazivom Kooperativni online bibliografsko-informacionim sistemi i servisi skraćeno COBISS.

I u eri internetizacije, digitalizacije i virtualizacije, biblioteke kao nosioci „organizovanja znanja“ imaju važnu ulogu i zadaću da koristeći se novim informacionim tehnologijama zadovoljavaju sve zahtjevnije potrebe korisnika. Primjena digitalnih tehnologija za proizvodnju i prenos informacija je novija od samih tehnologija.

Digitalizacija, koja u osnovi znači prenošenje originalnog dokumenta na nove medije, nudi dugoročnu zaštitu bibliotečkog materijala, kao i jednostavniji i lakši pristupi korištenje digitalizirane građe.

Digitalizacija bibliotečke građe je bezuslovna potreba, uzmu li se u obzir svi aspekti funkcionisanja biblioteka. Stavljanje građe na web omogućava veću i bržu dostupnost korisnicima, takođe se mogu izraditi visokokvalitetne kopije jer se pri umnožavanju ne gubi na kvalitetu.

Osnovni zadatak biblioteka je, od njihovog postanka pa do danas, ostao nepromjenjen, a to je da sačuva ljudsko znanje, da ga organizuje i diseminira i na taj način pomogne u stvaranju novih znanja.

Kroz višestoljetno postojanje biblioteke su doživjele mnoge transformacije, a u posljednjem stoljeću sa razvojem informatike (informacijsko komunikacijskih tehnologija) dolazi do potpuno izmijenjene paradigme biblioteke kao institucije, te samim tim i njene funkcije i uloge u društvu.

- Razvojem informacijskih i informatičkih nauka i tehnologija mijenja se i uloga biblioteke, a pred bibliotekare i bibliotečke djelatnike se postavljaju novi zadaci, u skladu sa izmijenjenim, mnogo kompleksnijim zahtjevima korisnika i savremenog doba - zaključeno je na stručnom skupu, saopćio je NUB BiH. 

Skup “Značenje i trajanje matičnosti u bibliotekarstvu: zajednički temelji u regionu“ prvi je u nizu tematskih stručnih skupova iz oblasti bibliotekarstva, koje će od 2023. godine Narodna biblioteka Srbije organizovati na godišnjem nivou pod nazivom BIBLIOVEZE.

Kompletna izlaganja bit će naknadno objavljena u zborniku sa tog stručnog skupa.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!