[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/06\/02\/dijana-zelenika.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/06\/02\/100x73\/dijana-zelenika.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/06\/02\/dijana-zelenika.jpg","size":"294.34","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Intervju

Diana Zelenika: Nacionalizam podgrijavaju rodijak, brat od keve, amidžin sin!

Diana Zelenika poznata je internistica, kardiologinja i doktorica nauka iz Mostara. Više od deset godina je u politici. Bila je zastupnica u Skupštini HNK-a. Aktuelna je zastupnica u Parlamentu Bosne i Hercegovine.

  

Razgovarala: Rubina Čengić  

 

  • U čemu se ogleda neravnopravnost Hrvata u BiH?

- Hrvati su konstitutivan narod u svojoj BiH. Ustav i uređenost države su ih učinili manjinskim u oba entiteta. Izborni zakon je takav da druga dva naroda mogu Hrvatima izabrati predstavnike u vlasti na mnogim razinama! Povratak Hrvata na stoljetna ognjišta je u cijeloj BiH minoran i... Da dalje ne nabrajam.

  • Na koji način bi treći entitet poboljšao kvalitet života Hrvata u BiH?

- Treći entitet bi popravio kvalitetu života sva tri naroda. Treći entitet nije rješavanje samo hrvatskog pitanja. Takvim ustrojem države trajno bi se maknule teme vezane za politikanstvo nacijom i teritorijem. To bi bio početak priče o ekonomiji i boljem životu.

  • Da li su Hrvati, ako su ugroženi, ugroženiji od drugih naroda ili od onih koji obnašaju vlast u njihovo ime?

- Teško bi to bilo ustvrditi. Druga dva naroda imaju perfidan odnos prema Hrvatima, pa im uskraćuju mnoga prava, a najtransparentnija su ona koja se vide kroz povratak u svoje domove i kroz izborne procese. Ono što rade hrvatski političari svome narodu prelazi u sveru svjetskih čuda: ugasili su im radna mjesta, pokrali firme, privatizirali državne firme (Elektroprivredu HB, HT eronet, Aluminij), privatizirali državne institucije u kojima dominira kriminal, korupcija i nepotizam. Međutim, ono što najviše vrijeđa Hrvate u BiH je činjenica da su oni koje su izabrali na izborima, u ovo poratno vrijeme, donijeli toliko loših zakona da je i privremeni Daytonski sporazum, startno loš, bolji od ovoga koji danas imamo.

  • Da li nepostojanje trećeg entiteta isključuje ideju da BiH pripada i Hrvatima, zar nije cijela BiH grunt Hrvata? Gostujući na FTV ste rekli da želite vidjeti granice tog trećeg entiteita i vidjeti da li je, recimo, i Posavina grunt Hrvata...?

- Ubrajam se u one koji smatraju da je svaki milimetar ove BiH jednakopravno i naš, hrvatski. Kada sam mislila i govorila o trećem entitetu, onda je to bilo promišljanje o zadovoljavanju potreba i želja sva tri konstitutivna naroda. Naglasila sam, niti vidim niti želim treći entitet bez Posavine, Žepča, dijela srednje Bosne i da u sastavu njega mora biti i Mostar. Granice su svakako posao demografa i drugih eksperata, ne mislite da sam toliko drska, prepotentna i nesuvisla da takvo što uzimam sebi za pravo. Naravno, pitanje svih pitanja je da li je moguć treći entitet ili koje je to najbolje rješenje? Ovo što trenutno imamo nije dobro, ovo se mora mijenjati.

  • Rekli ste i da bi tri entiteta prekinula međunacionalne tenzije u BiH. Šta bi bilo sa ostalima, sa onima koji ostanu manjina u tom entitetima, ko bi garantovao ljudska prava...

- I dalje to tvrdim. Naime oni koji danas navodno skrbe o građanskim pravima nacionalne entitete pod mus imenuju nacionalističkim! Onog časa kada se definira državni ustav i ustavi entiteta i kada se u njima preciziraju prava većinskog naroda i onih koji budu u manjini, onog časa kada se u parlamentima tih entiteta definiraju kvote manjinskih naroda i nacionalnih manjina, taj čas na scenu stupa demokracija. Želim jasno naglasiti da će u nacionalnim entitetima djelovati, uostalom kao i danas, veći broj stranaka, kako nacionalnog predznaka tako i onih koji će predstavljati i politički centar, pa i ljevicu. U takvom političkom ozračju konstituiranje vlasti u entitetima, sigurna sam, bit će uvjetovano i glasovima iz kvote manjinskih naroda, pa i nacionalnih manjina. Primjer je Hrvatski sabor! Takva situacija će sigurno u prvi plan staviti ekonomiju i kvalitetu življenja. Hrvatstvo, srpstvo ili bošnjaštvo bit će marginalno jer ga ništa neće ugrožavati. Evo, na ovome treba graditi priču o ravnopravnosti i konstitutivnosti sva tri naroda, a onda će i suživot dobiti na kvaliteti.

  • Ko je kriv ili odgovoran za smanjenje broja Hrvata u BiH?

- Tko je kriv za smanjenje Srba i Bošnjaka - i to je pitanje jednako aktualno! Kratko, oni koji vladaju u zadnjih 22 godine ovom iscijeđenom i napaćenom državom. Krivi su vladajući iz sva tri naroda, krivi su oni koji su kriminalnim privatizacijama ubili gospodarstvo u cijeloj državi. Krivi su oni koji zbog nepotizma ne daju nikome da se zaposli dok i zadnjeg srodnika ne uhljebe. Krivi su oni koji odlaze iz zemlje pognute glave, pogaženog dostojanstva, otvorenih i gladnih usta, a pritom u domovini nikom ni majku nisu spomenuli... Isprika, morala sam biti prosta!

  • Vjerujete li u tezu SDP-a da treći entitet postoji i da se ogleda u preduzećima i institucijama kojima upravljaju kadrovi HDZBiH?

- Ne želim nikoga niti braniti niti optuživati, samo ću gospodu iz SDP-a upitati što je to drugačije bilo u vrijeme njihove vladavine?

  • Ima li rješenja za Hrvate bez trećeg entiteta i, ako ima, kako bi ono izgledalo?

- Moja stranka se u svojoj deklaraciji izjasnila da ustroj BiH vidi kroz federalizaciju cijele BiH. Uvjerena sam da bi i to bilo rješenje. Naravno, opet se vraćam na potrebu da taj i takve prijedloge daju ekspertni timovi koji bi uzeli u obzir sve parametre življenja u BiH. Koliko bi bilo federalnih jedinica i to pitanje bi ostavila isključivo na odluku ekspertima.

  • Da li je veći prioritet treći entitet ili jačanje položaja Hrvata u Republici Srpskoj i koje je od ta dva rješenja lakše za provedbu?

- Svakako da je jačanje pozicije Hrvata i njihov povratak na svoja ognjišta najveći prioritet. Pošto sam već mnogo puta rekla da ne vidim RS ovakvu kakva jeste danas, onda hrvatsko pitanje kao rješenje ima i federalizaciju sa tri federalne jedinice, a može ih biti i više.

  • Federalizacija BiH! Kako vi razumijete taj pojam koji se u posljednje vrijeme često pominje? Kako bi onda BiH izgledala?

- Voljela bih je vidjeti kao Švicarsku i po teritorijalno-političkom ustroju i po gospodarskoj razvijenosti, a poglavito po mjeri običnih građana.

  • Šta bi značila rezolucija Evropskog parlamenta o federalizaciji BiH i šta uopšte znače evropske rezolucije?

- Apolitično ću reći - ništa! Ništa ne bi značila! I to zbog toga kakvi smo danas i kakvu nervozu i tenzije su nam nabili politički predstavnici sva tri naroda.  Jedino rješenje vidim u nekom novom Daytonu, sa predstavnicima svih onih država koje su bile potpisnice, uz uvjet da interese Srba, Hrvata i Bošnjaka, interese BiH ne zastupaju ovi koji su sada na vlasti. Naravno, ne mislim na stranke nego na pojedince.

  • Da li je moguće u postojećem ambijentu promijeniti Ustav BiH i ustave entiteta jer bi bilo kakva promjena ustroja BiH to tražila?

- Promjena ustava u BiH mora biti uvjet za teritorijalni i administrativni preustroj države. Kako se to i sa kime može napraviti - već sam rekla.

Vjerujete li u međunarodne konferencije o BiH?

- Kada bih rekla da ne vjerujem, vjerojatno bih na sebe navukla gnjev cijelog diplomatskog kora u BiH. Kada bih rekla da vjerujem onda moram postaviti pitanje koji napredak je bio od dosadašnjih?

  • Šta je po vašem mišljenju veći problem u BiH - nacionalizam ili kriminal?

- Apsolutno kriminal! Dogovoreni kriminal na najvišoj razini vođenja države i entiteta za obrambeni mehanizam ima nacionalizam i to nacionalizam koji podmeću „malom čovjeku“ kako bi prikrili kriminalne radnje koje dogovorno čine. Pogledajte u narod i narode i lako ćete uočiti da nacionalizam podgrijavaju rodijak, brat od keve, amidžin sin!

  • Pratite li politiku HDZBiH na nivou FBiH? Komentar!

- Odavno je njihova politika zasnovana na neprincipijelnim koalicijama i usko interesnim dogovorima. U njoj ima svega osim zaštite hrvatskog interesa i tako će biti sve dok ovi ljudi vode tu stranku.

  • Da li Čović i HDZBiH uopšte vodi računa o interesima hrvatskog naroda u BiH?

- HDZBiH je stranka sa jako mnogo izvrsnih pojedinaca, ljudi sa nespornom senzibilnošću prema nacionalnim hrvatskim interesima i potrebama. Moram priznati da se to mnogo puta na djelu i vidi, ali kada je riječ o čelnom čovjeku te stranke i njemu, a ne stranci, najkorisnijim suradnicima - često se upitam znaju li oni koji narod trebaju predstavljati... Ili sam ih opet potcjenila? 

  • Gospođo Zelenika, otkako ste ušli u Parlament BiH govorite vrlo otvoreno o nepravdama i lošem političkom ponašanju, ali nekako dobiste pažnju tek nakon obraćanja HDZ-ovcima na zasjedanju HNS-a! Zašto je to registrovano, a ne brojni drugi istupi ili događaji vezani za vas?

- U politici sam jedanaestu godinu, moj politički izričaj, dok sam bila na županijskoj razini, bio je jednako iskren i direktan. Od izborne kampanje 2014. godine osjetila sam veću pozornost prema onom što govorim. Najprije je to bila reakcija branitelja iz mog HVO-a, a onda i onog djela Hrvata koji su socijalno najugroženiji. Kako onda, tako do danas, nisam ništa mijenjala u svojoj retorici. Uvijek sam govorila o onome što je bilo aktualno, nikada nisam zastupala ili, ne daj Bože, zagovarala laži i nemoguće. Tako je bilo i na Saboru HNS-a, samo sam odgovornim prigovorila da ništa ne rade, a kada je tako, onda neka u narod ne ubrizgavaju mržnju i obećanja za koja znaju da ih neće niti pokušati ostvariti. Evo, to je bila moja poruka na HNS-u.

HRVATSKA NAM JE PRIJATELJ

Da li je Hrvatska istinski i iskren prijatelj BiH?

- Apsolutno da! Mada moram reći da je Hrvatska, zbog svojih unutarnjih problema i lutanja, zbog narodnog nezadovoljstva koje je, nažalost, u nekim vremenskim periodima iznjedrilo Stjepana Mesića, Vesnu Pusić, Ivu Sanadera, Ivu Josipovića, Zorana Milanovića, ostavljala dojam lošeg susjeda koji čak nije skrbio niti o svojoj nacionalnoj braći. To su bili politički predstavnici Republike Hrvatske koji su u BiH dolazili sa lošim namjerama, ovisno od obiteljske prošlosti sa četničkim, ustaškim, jugoslovenskim i udbaškim pričama. Zajednički imenitelj im je bio narušavanje pozicije hrvatskog naroda u BiH i loših međudržavnih odnosa. Uvjerena sam da je to prošlost, da Hrvatskom upravljaju ljudi koji za BiH imaju sluha, kao i oni koji su 1992. godine primili 300 tisuća izbjeglica iz BiH. Hrvatska i BiH, sigurna sam, ulaze u kvalitetnije odnose.

DODIK I ČOVIĆ SU PROČITANE KNJIGE

  • Kako objašnjavate ponašanje Dragana Čovića koji je nedavno rekao da nikada nije pominjao treći entitet?

- Što se tu ima objasniti? U mnogim arhivima TV-kuća postoje zapisi, pa ili ih puštajte u program ili čovjeku snimite CD, pa neka osvježi pamćenje.

  • Kako gledate na njegove dogovore sa Dodikom, bilo na očigledne, bilo na one koji se mogu naslutiti iz događaja koji se odvijaju?

- Nema se tu što naslućivati, njih dva su pročitana knjiga. Možda bi jedino koji primjerak te knjige trebalo odnijeti u neke državne institucije. Možda ljudi ne znaju da ima i najnovije izdanje!?

  • Čović podržava referendum, ne podržava reviziju tužbe protiv Srbije!?

- To razumijem savršeno jasno, samo ne shvaćam što mu je.

IMAMO LI SADA PRAVOG HRVATA U PREDSJEDNIŠTVU?

  • Jeste li vidjeli novi prijedlog izbornog zakona BiH?

- Nikada nisam za parcijalna rješenja. Ustavne promjene i preustroj države moraju biti imperativ političkog djelovanja svakog Hrvata. A što predstavlja promjena da će Hrvati birati svog člana predsjedništva države? Imamo li sada „pravog Hrvata“ u trojnom predsjedništvu? Kakvu korist od njega imaju Hrvati u Posavini... Pardon, tamo ih nema, ali Žepču, Travniku, Mostaru?

  • Šta mislite o opciji da svako dobije listić s imenima kandidata iz naroda kom pripada?

- To je samo dio rješenja! Regularni spiskovi birača, providne kutije, to je minimum demokratičnosti izbora. Mada sam ja više puta naglasila da je jedino rješenje elektronsko glasovanje.

  • Iz SDPBiH kažu da Čović nastoji da obezbijedi da hrvatski član Predsjedništva bude neko koga on odabere, ako ne on lično! Slažete se sa tim?

- SDP je zadnji koji to treba komentirati. Ma, morala bih biti previše gruba ako bih detaljnije obrazlagala. Samo ću reći da su kroz povijest mnogo duže trajale organizacije koje su počivale na nacionalnim temeljima, nego na ideološkim uvjerenjima. Vrijeme je da se prestanemo lagati tezama o građanskom društvu.

ZELENA TRANSVERZALA

  • Šta mislite o toj tezi o „zelenoj transverzali“ kroz Hercegovinu?

- Ne mislim ništa, to su ratnohuškaške ideje. U Hercegovini se uvijek živjelo komšijski i susjedski i nitko nacionalno i vjerski nije bio ugrožen. Demografska slika precizno pokazuje u kojem odnosu je taj suživot.

 

Podijelite ovaj članak!