Vijesti / Regija

Godinu dana od početka rata u Ukrajini, u Srbiji je i dalje veoma jaka proputinovska i protuzapadna propaganda, zbog koje dio građana i dalje vjeruje da je agresija Rusije na susjednu zemlju opravdana i legitimna, objavio je u srijedu portal istraživačko-izdavačkog centra Demostat.

Primjetan je rast antiukrajinskog narativa i širenje raznih stereotipa, pogotovo od aneksije Krima 2014., a lažni narativi o Ukrajini širili su se u srpskim medijima i na društvenim mrežama i prije nego što su ruske snage izvršile invaziju na Ukrajinu, 24. veljače prošle godine, navodi portal.

Neki od takvih narativa su da je Ukrajina počinila genocid, do navoda da je u ukrajinskoj politici i društvu raširen nacizam koji podržavaju vlasti u Kijevu, sve u cilju glorifikacije Rusije i diskreditacije Ukrajine.

Propagandne tehnike koje imaju za cilj oblikovanje percepcije građana podrazumijevaju i prikrivanje činjenica koje toj propagandi ne idu u prilog, piše Demostat.

U tekstu je ukazano na činjenicu da je Ukrajina jedna od rijetkih europskih država koja nije priznala nezavisnost Kosova, te da je bila je među prvim zemljama koje su osudile NATO bombardiranje SR Jugoslavije 1999.

Sa druge strane, Srbija je dva puta glasala protiv rezolucija UN o Krimu, koji je Rusija anektirala 2014., što je izazvalo razočaranje predstavnika Ukrajine u Beogradu.

Portal podsjeća da je u lipnju 2010. tadašnji predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič istaknuo da nikada nije priznao nezavisnost Abhazije, Južne Osetije ili Kosova, navodeći da je to kršenje međunarodnog prava. 

Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, Srbija je pružila punu podršku teritorijalnom integritetu te zemlje i više puta glasala u korist Kijeva, podržavajući deklaracije i rezolucije u UN-u.

Beograd i dalje, unatoč pozivima iz EU da kao kandidat za članstvo uskladi svoju vanjsku politiku s Bruxellesom, ustrajava u stajalištu da se ne pridruži sankcijama međunardne zajednice Moskvi, objašnjavajući to državnim i nacionalnim interesima, prenosi Hina.