[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/04\/04\/prevrtanje-traktora-suma.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/04\/04\/100x73\/prevrtanje-traktora-suma.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/04\/04\/prevrtanje-traktora-suma.jpg","size":"134.42","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Vijesti / Hronika

Crni početak poljoprivredne sezone: Prevrtanje traktora ponovno je uzelo žrtvu

Prevrtanje traktora ponovno je uzelo žrtvu. U nesreći koja se juče oko 15 sati desila u mjestu Vučkovci, općina Gradačac, smrtno je stradao R. H. (1959) iz Vučkovaca, potvrđeno  je iz MUP-a Tuzlanskog kantona.

 Na njivi je došlo do  prevrtanja traktora, kojim je upravljao R.H, koji je tom prilikom smrtno stradao. Na mjesto događaja su izašli policijski službenici i dežurni ljekar Doma zdravlja Gradačac, koji je konstatovao smrt R.H, kazali su iz policije uz napomenu da je o svemu obaviješten nadležni tužilac. 

Uprkos malom procentu registrovanih traktora u BiH, nesreće u kojima učestvuju traktori i traktoristi često pune rubriku crne hronike posebno u vrijeme poljoprivrednih radova- a ovogodišnji radovi  na njivama tek su započeli.

Statistike porazne, a strategije nigdje

Nažalost, još uvijek nemamo statistiku o saobraćajnim nezgodama, a ministarstva unutrašnjih poslova ne vode zasebnu evidenciju o ovim vrstama nesreća. Ipak smo, nakon dužeg vremena i insistiranja, uspjeli doći do parcijalnih podataka

U augustu prošle godine, u dvije odvojene nesreće, poginula su dvojica traktorista u jednom danu. Za svega četiri sata živote su izgubili Vaso Palalić (51), iz Jasenovih Potoka, kod Mrkonjić-Grada, i Dragan Sarajlija (56), iz Knežice, kod Kozarske Dubice. Prvi traktorista preminuo je od povreda koje je zadobio prilikom prevrtanja traktora na lokalnom putu, u mjestu Jasenovi Potoci u pomenutoj opštini, drugi je  smrtno  stradao prilikom slijetanja traktora s ceste.

 

U tom periodu, krajem jula i početkom augusta, samo u 15 dana je u prevrtanju traktora smrtno stradao i Marko Davidović (69), u Orahovi kod Gradiške, a teško je povrijeđen njegov komšija Ibrahim Hajdarević (58). Oni su izvlačili drva iz šume kada je došlo do tragedije. Nastavak crnog julskog niza je u Šarincima, kod Prnjavora, gdje je stradao Ranko Repić (48), kada ga je prilikom baliranja sijena na njivi povukla balirka traktora.

U mjesecu oktobru  nižu se nesreće u kojima učestvuju traktori(sti). Početkom mjeseca na regionalnom putu Bratunac - Skelani, u mjestu Voljavica, desila se teška saobraćajna nesreća u kojoj je povrijeđeno čak pet osoba u sudaru putničkog automobila marke „VW polo“ i traktora „IMT“.  

Krajem oktobra zabilježene su dvije nesreće sa smrtnim ishodom. Poginuo je Ivan Stojanović (43), iz Donjih Podgradaca kod Bosanske Gradiške, u prevrtanju traktora u mjestu Grbavci, zaseok Barajiša. Samo tri dana ranije na magistralnoj cesti Livno - Tomislav-Grad, u mjestu Smričani, smrtno je stradao motociklist, 25-godišnji A. S., iz mjesta Bila kod Livna. Do nesreće je došlo kada se, upravljajući svojim motociklom „kawasaki“, sudario sa traktorom bez registarskih oznaka, za čijim je upravljačem sjedio 65-godišnji N. Č., iz Smričana. Crne statistike ponavljaju se svake godine, počinju sa proljetnim radovima i traju sve do početka decembra i zaleđenja tla.

Prema podacima Bosanskohercegovačkog automoto kluba (BIHAMK), u 2018. godini u Bosni i Hercegovini je ukupno registrovano 1.064.130 drumskih motornih vozila, što u odnosu na 2017. godinu predstavlja povećanje od 43.010 vozila, odnosno za 4,21%. Među njima se nalaze i 6.023 traktora, što čini tek 0,56% od ukupno broja registrovanih vozila u BiH. Nažalost, uprkos ovako malom procentu, nesreće u kojima učestvuju traktori često pune rubriku crne hronike.

Ministarstva unutrašnjih poslova ne vode zasebnu evidenciju o ovim vrstama nesreća, ali smo nakon dužeg vremena i insistiranja ipak uspjeli doći do parcijalnih podataka.

U proteklih deset godina na području Republike Srpske evidentirano je 1.488 saobraćajnih nezgoda u kojima su učestvovali vozači traktora. U navedenim saobraćajnim nezgodama 154 vozača traktora su lakše povrijeđena, 57 je teško povrijeđeno, a 67 je smrtno stradalo. Kako su nam naveli u ovom MUP-u, najčešći uzroci saobraćajnih nezgoda u kojima su učestvovali vozači traktora je neprilagođena brzina.

Prema podacima iz evidencija Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, u posljednjih pet godina (od 2014. do 2018. godine), i u periodu januar-septembar 2019. godine, na putevima na području ovog kantona je evidentirano 29 saobraćajnih nezgoda, sa težim i lakšim posljedicama, u kojima su učestvovali traktori. U ovim nezgodama su smrtno stradala tri lica, od kojih dva vozača i jedan putnik, dok je teže povrijeđeno 20 lica, od kojih 14 vozača i šest putnika.

Uzroci ovih saobraćajnih nezgoda su najčešće: poduzimanje različitih radnji vozilom, neprilagođena brzina uslovima puta, nedostatak svjetlosne signalizacije na vozilima, oduzimanje prvenstva, uticaj alkohola i dr., a do smrtnih posljedica i težih povreda lica je uglavnom dolazilo usljed prevrtanja traktora i prignječenja lica istim.

U vremenskom periodu 2013-2018. godina, na području Tuzlanskog kantona u saobraćajnim nezgodama ukupno su nastradala 52 vozača traktora. Od ukupnog broja nastradalih vozača traktora tri lica su smrtno stradala, 11 lica je zadobilo teške tjelesne povrede, dok je 38 lica zadobilo lake tjelesne povrede. U MUPTK su nam kazali da se najveći broj saobraćajnih nezgoda u kojim su učestvovali vozači traktora dogodio na dionicama lokalnih puteva.

Niko ne zna šta se dešava na cestama

Tokom 2018 i do decembra 2019.  godine, na području Srednjobosanskog kantona evidentirano je 19 nesreća u kojima su učestvovali traktori. U navedenim nesrećama pet osoba je smrtno stradalo (četiri vozača traktora i jedan saputnik), a osam osoba zadobilo je teže tjelesne povrede (pet vozača traktora i tri saputnika).

Kako su nam kazali u nadležnom MUP-u, u  protekle tri godine na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde evidentirana je jedna saobraćajna nezgoda u kojoj je kao učesnik bio traktor. Uzrok saobraćajne nesreće bio je neobezbjeđen teret, a u istoj je jedno lice zadobilo lakše tjelesne ozljede.

I u MUP-u Hercegovačko-neretvanskog kantona su nam kazali kako saobraćajne nezgode zavode jedinstveno, tako da nezgode na radnim strojevima ne vode pod posebnom rubrikom. Ono što su nam pak mogli reći jeste da su od početka ove godine registrovali tri nezgode u kojima je jedna osoba stradala.

Na području Unsko-sanskog kantona, u proteklih pet godina desila se jedna saobraćajna nezgoda u kojoj je smrtno stradao vozač-traktorista, ali je u istom periodu registrovano i sedam nesretnih slučajeva, poput prevrtanja traktora na njivi, u kojima je smrtno stradalo šest vozača traktora i jedno lice koje se nalazilo na traktoru. U ostalim kantonima nismo uspjeli doći do bilo kakvih zvaničnih podataka.

- Nažalost, nažalost, nažalost, moram toliko puta reći, nemamo statistiku o saobraćajnim nezgodama na području BiH. BiH je imala obavezu da napravi takvu bazu podataka na državnom nivou još 2008. godine. Dobili su novac u dva navrata, ali ni danas nemamo predstavu šta se dešava na našim cestama. Iz tog razloga ne poduzimamo adekvatne mjere - navodi za magazin Start BiH Osman Lindov, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu.

On upozorava kako podaci koje imamo iz raznih izvora nisu adekvatni te da ne znamo stvarno stanje. Samim tim, ne znaju se ni uzroci kojima bi se trebali pozabaviti.

- Tu onda dolazimo do traktora kojih ima mnogo neregistrovanih, a izlaze na ceste. U svojoj praksi sam radio traktore koji su izazvali nesreće. Vraćali su se po noći sa njiva, traktoristi pod uticajem alkohola, umorni... Zbog toga bi ovaj problem trebao biti posebno razmotren. Morali bi te ljude educirati znatno više od onog što je uobičajeno. Imamo problem sa traktorima, ali oni nisu problem na lokalnim saobraćajnicama gdje se ne mogu razvijati velike brzine. Većina nezgoda se dešava na magistralama, gdje su veće brzine i tu je problem. Imamo direktne i divlje konekcije sa livade na magistralu. Niko se time nije ozbiljno pozabavio. Traktorima se ne bi smio dozvoliti izlazak na magistralu već bi morali koristiti okolne puteve, ali to se neće desiti šta god mi da kažemo. Ne znamo koji su lokaliteti najugroženiji, gdje je najviše nezgoda pa da to bude prioritet za narednu godinu jer evo već 11 godina nema strategije - upozorava Lindov.

Kada zbrojimo stradale samo u ovom našem tekstu, prema izvještajima policijskih uprava od kojih smo dobili podatke, smrtno stradalih traktorista bilo je 86. U ove brojke nisu uključeni oni koji su poginuli u polju ili šumi, jer se to broji kao nesreće na radu, o čemu opet niko ne vodi statistiku.

Brzina, alkohol, ..."ostalo"

 Strategija sigurnosti u saobraćaju i akcioni planovi su potrebni i da bi se stekao precizniji uvid u uzroke nezgoda.

- U prosjeku godišnje imamo oko 36.000 saobraćajnih nezgoda, a u statistikama se pod „uzrocima“ evidentira brzina, alkohol i još neke stvari, ali je problem što se u nekim godinama i do 20% uzroka svrstava pod kategoriju „ostalo“. To je 6.000 uzročnika saobraćajnih nezgoda koje vodimo pod „ostalo“ svake godine, što je nedopustivo. Ministarstvo transporta mora konačno kazati zašto još uvijek nemamo bazu podataka - upozorava Lindov.

Brčko Distrikt

U 2016. se dogodilo pet saobraćajnih nezgoda sa učešćem traktora, gdje je jedno lice smrtno stradalo i jedno lice zadobilo teške tjelesne povrede (TTP).

U 2017. su se dogodile četiri saobraćajne nezgode sa učešćem traktora, gdje nije bilo smrtnih posljedica, a dva lica su zadobila TTP.

U 2018. se dogodila jedna saobraćajna nezgoda sa učešćem traktora, gdje nije bilo smrtnih posljedica niti lica sa TTP.

U prvih 10 mjeseci 2019. dogodilo se pet saobraćajnih nezgoda sa učešćem traktora, gdje je jedno lice smrtno stradalo, a tri lica su zadobila teže tjelesne povrede.

 

tabela-reg-vozila-2018.jpg

 

 

 

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!