Politika / Bosna i Hercegovina

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović u svom govoru pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda, koje se sastalo u Arria formatu u povodu 25. obljetnice Dejtonskog mirovnog sporazuma, kazao je kako inzistiranje na ustavnom okviru BiH, koji se temelji na ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, nije zagovaranje podjele BiH.

U svom je govoru Čović istaknuo kako je razgovor o 25. godišnjici Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini više nego prikladan kako bi se na ovoj visokoj razini zajednički razmotrila sva njegova ključna postignuća.

- Ključni modalitet Vašeg dosadašnjeg upoznavanja s prilikama u BiH i razvojima vezanim za implementaciju Daytonskog mirovnog sporazuma bio je posredstvom kvartalnih izvješća visokog predstavnika. Zadnje je predstavio gospodin Valentin Inzko prije nekoliko dana. Nažalost, svi relevantni politički predstavnici u BiH smatraju da su u pravilu njegova izvješća, barem do sada, u nekim dijelovima bila značajno manjkava i površna, ali ono što najviše zabrinjava jeste da nisu prezentirala cjelovitu sliku stanja u BiH - istaknuo je Čović.

Dodao je kako bez cjelovite slike nema pravog razumijevanja problema, a onda izostaje i adekvatan pristup koji međunarodna zajednica i Vijeće sigurnosti može zauzeti u pogledu onoga što se prepoznaje kao zajednički interes: demokratsko sazrijevanje te samoodrživa europska perspektiva BiH.

- Inzistiranje na ustavnom okviru BiH, koji se temelji na ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, nije zagovaranje podjele BIH, što neki često neargumentirano i neutemeljeno imputiraju Hrvatima u BiH. Prečesto se legitimno inzistiranje na pravu i ustavu proglašava nacionalističkim djelovanjem i treba prestati s takvim etiketiranjem - poručio je Čović.

Čović je zatim nabrojao neke od izazova s kojima se suočava BiH, a koje, po njegovim riječima, visoki predstavnik propustio navesti u svom izvješću.

To su, ustvrdio je Čović, nelegalne kvalifikacije hrvatskoga naroda kao manjine, zatim činjenica da se u izvješću ne spominju pozivi bošnjačkih stranaka za nametanjem Hrvatima političkih predstavnika na nižim razinama vlasti, najava bošnjačkih stranaka o kršenju Daytonskog sporazuma na štetu Hrvata na Općim izborima 2022., nespominjanje nelegalnog i nelegitimnog saziva Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, ignoriranje nelegitimnosti člana Predsjedništva BiH, prešućivanje politike vodeće bošnjačke političke stranke SDA koja relativizira i priječi implementaciju sporazuma o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, kao i prešućivanje politike mržnje prema Hrvatima i opstruiranje ustavno-zagarantiranih prava konstitutivnih naroda.

Čović je zatim govorio o konstitutivnosti naroda koja je, po njegovim riječima, ključna za stabilnost BiH i regije.

- Ustavni sud još 2000. godine izdvojio kao temeljno i natkrovljujuće ustavno načelo. To je načelo dakle temelj i strop konstrukcije koju nastojimo organizirati i urediti po mjeri sva tri autohtona naroda koja su njen prostor kroz stoljeća zajednički gradili. Vjerujem kako su krajnje pogrešne političke iluzije kako će postojeća i stvarna nacionalna pitanja i odnosi pasti u drugi plan sama od sebe ukoliko ih se bude ignoriralo ili agresivno djelovalo na njihovoj neutralizaciji iz javnog diskursa. Umjesto toga, kao rezultat imamo strukturalne poremećaje i nesposobnost da provedemo nužne ustavne i političke reforme - kazao je.

Upozorio je kako su neka politička rješenja, koja su nametali visoki predstavnici, stvorila nove probleme kojima se naknadno morao baviti Europski sud za ljudska prava, a najviše štete ta rješenja prouzrokovala su hrvatskom narodu.

Tako je u dva navrata, dodao je Čović, u Federaciji BiH vlast konstituirana bez predstavnika Hrvata kao konstitutivnog i ustavno jednakopravnog naroda, a tri puta "izbornim inženjeringom realizirana je neustavna i nedemokratska impozicija na poziciji hrvatskoga člana Predsjedništva BiH".

Predsjednik HNS-a kazao je kako federalni sustav razdiobe vlasti "ne smije biti shvaćen kao prepreka izgradnji države, jer to međunarodnu zajednicu stavlja u pristranu poziciju kojom se podržava jednostrana unitaristička koncepcija koju afirmiraju bošnjački politički subjekti sa sjedištem u Sarajevu".

- Zanemarivanje kolektivne jednakopravnosti tri naroda i njihove konstitutivnosti samo ohrabruje majorizacijska nastojanja koja su nelegitimna u odnosu na Ustav i mirovni sporazum. To dovodi do toga da u BiH imamo rascjepkani politički krajolik, ozračje nepovjerenja između političkih predstavnika tri konstitutivna naroda koje često uzrokuje funkcionalan zastoj u institucijama i nazadovanje u provedbi ključnih reformi. Tek kada se sva tri konstitutivna naroda i svi građani u Bosni i Hercegovini budu osjećali sigurno, samouvjereno i bez brige da njihov identitet i politička prava nisu priznati, fokus će se s nacionalnih političkih platformi prebaciti na društvenu-ekonomska pitanja - ustvrdio je Čović.

Pozvao je na izmjene Izbornog zakona BiH bez daljnjeg odlaganja, što bi, kako je rekao, bio prvi bitan korak na putu zemlje ka političkoj stabilizaciji.

- Duboko sam uvjeren kako jedan konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini ne može biti ni sretan ni prosperitetan ako to nisu i ostala dva konstitutivna naroda i svi naši žitelji. U tom smislu smatram da mi, unutar Bosne i Hercegovine, moramo uraditi nužan iskorak te u narednih šest mjeseci usvojiti izmjene izbornog zakonodavstva sukladno odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Kao i do sada, očekujemo razumijevanje i potporu međunarodne zajednice u rješavanju ovog pitanja od vitalnog značaja za daljnju demokratizaciju i ostvarenje naše pune integracije u Europsku uniju - kazao je na kraju svog obraćanja predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović.