Magazin / Start IZDVOJENO

U Austriji i Njemačkoj dominira skepticizam prema proširenju Evropske unije bar kada je riječ o balkanskim državama. Crna Gora se zato nada da bi mogla pristupiti zajedno s Islandom, prenosi Deutsche Welle (DW) pisanje utjecajnog Frankfurter Allgemeine Zeitunga (FAZ).

Kako prenosi DW, u Njemačkoj i Austriji većina građana odbacuje moguće proširenje Evropske unije- Istraživanje Eurobarometra, objavljeno u septembru 2025., pokazalo je da na nivou cijele EU postoji „većina od 56 posto" koja podržava prijem novih članica. Međutim u Njemačkoj i Austriji "sa 49 odnosno 45 posto podrške pristalice proširenja EU su u manjini". U Češkoj i Francuskoj je samo 43 posto ispitanika podržalo ideju prijema novih država.

„Odbijanje ima veze i s lošim imidžom kandidata", ističe FAZ i ukazuje da su osim Turske, koja formalno ima status kandidata i već godinama ne igra ozbiljnu ulogu u raspravi o proširenju, sve ostale zemlje kandidati iz istočne Evrope: šest sa Zapadnog Balkana te Moldavija, Ukrajina i Gruzija, koja trenutno također nije ozbiljan kandidat.

„U svim tim državama ekonomski učinak je ispod prosjeka sadašnjih članica. To ne izaziva oduševljenje, naročito ne u Austriji i Njemačkoj. Kandidati se često percipiraju kao države koje više uzimaju nego što daju. Takva percepcija je nepravedna, ali ipak prisutna u javnosti", kaže se dalje u tekstu.

Mala podrška učlanjenju BiH u EU

Dodaje se i da u „skeptičnoj Austriji" ipak postoji podrška proširenju EU ali se ona odnosi samo na Norvešku (62 posto) i Island (57 posto) kao i da je to „slično i u Njemačkoj".

„Norveška i Island ne izazivaju strah i doživljavaju se kao potencijalno obogaćenje za EU. Dok pitanje Norveške trenutno nije aktuelno, Island bi uskoro mogao postati relevantan kandidat – ako se građani na referendumu zakazanom za kraj augusta izjasne za obnovu pregovora o pristupanju, koji su prekinuti 2015. godine", navodi Martens.

Naglašava i kako ogromna većina u EU odbacuje članstvo balkanskih i istočnoevropskih kandidata. „Samo 25 posto ispitanika u Austriji podržava ulazak Bosne i Hercegovine u EU. Iako je to najviši rezultat među ‚nepoželjnima‘ i dalje je vrlo nizak."

„Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Ukrajina imaju po 20 posto podrške, Albanija 17 posto, a Moldavija samo 16 posto. Najlošije su prošle Srbija i Kosovo, sa po svega 15 posto podrške za članstvo", navodi FAZ.

Za komentar pomenutog istraživanja smo zamolili Adija Ćerimagića, analitičara Inicijative za europsku stabilnost (ESI).

- Moram naglasiti da je izvor u ovom izvještaju EU barometar koji provodi Evropska komisija, a koji je sproveden u septembru 2025. godine. U tom istraživanju EU je po prvi put u istoriji detaljnije ispitivala raspoloženje građana Evropske unije prema daljnjem proširenju, kao i njihov odnos prema pojedinačnim zemljama kandidatkinjama. Rezultati su, kada je riječ o podršci građana, zapravo prilično pozitivni: u 23 od 27 zemalja članica EU podrška daljnjem proširenju prelazi 50 posto. Posebno je izražena među mladima, gdje čak dvije trećine ispitanika podržava dalje proširenje – pojašnjava Ćerimagić.

On potom ukazuje na problem da se među četiri zemlje u kojima ne postoji većinska podrška za proširenje nalaze dvije ključne države – Francuska i Njemačka – kao i Austrija, koja je tradicionalno bila naklonjena proširenju.

Prema njegovim riječima, kada su u pitanju pojedinačne zemlje zapadnog Balkana rezultati su takvi da samo Crna Gora ima u prosjeku podršku koja je veća od 50 posto i ima nadpolovičnu podršku 21 od 27 članica.

- Ono što je posebno zanimljivo jeste da je Bosna i Hercegovina druga po nivou podrške: na nivou svih 27 članica EU uživa podršku od prosječno 48% ispitanih građana, a u čak 20 država članica ta podrška prelazi 50 posto, dok su ostale zemlje kandidatkinje u znatno nepovoljnijoj poziciji. Primjera radi, Albanija ima nadpolovičnu podršku u svega 12 država članica- kaže naš sagovornik.

Međutim, kako ističe Ćerimagić, prosjek sam po sebi nije presudan – ključna je podrška vlada svih država članica EU. Kada je podrška niska u dvije ključne zemlje, to se neminovno odražava i na politički nivo, odnosno na stavove i odluke političkih aktera.

U svakom slučaju rezultati ovog istraživanja bi morali poslužiti domaćim političarima da se znatno više angažuju i na procesu evropskih integracija, ali i na opštem imidžu BiH.