Vijesti / Regija

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u petak je izjavio da ne namjerava podnijeti ostavku zbog presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju stradavanja šestogodišnje migrantice Madine Hosseini čiju je pogibiju nazvao tragedijom.

U presudi dosta toga treba iščitati, kazao je Božinović novinarima, dodajući da "postoje i drugi pravni lijekovi", no o tome "što i dali će se nešto poduzeti" odlučit će predstavnica Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava.

Sud za ljudska prava u Strasbourgu u četvrtak je objavio da je istraga o smrti afganistanske djevojčice koja je poginula u naletu vlaka na hrvatskoj-srpskoj granici bila neučinkovita i odredio da Hrvatska njezinoj obitelji mora platiti 40.000 eura odštete i 16.700 eura sudskih troškova, javila je Hina.

Šestogodišnja Afganistanka Madina Hosseini poginula je u studenom 2017. u naletu vlaka na hrvatsko-srpskoj granici nakon što su njezinoj obitelji hrvatske vlasti navodno uskratile mogućnost da zatraži azil i naredile im da se vrate u Srbiju kretanjem uz željezničku prugu.

ESLJP je presudom utvrdio odgovornost Hrvatske za niz povreda prava iz Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda - prava na život, povredu zabrane mučenja i nečovječnog postupanja, zabranu kolektivnog protjerivanja stranaca, prava na sigurnost i slobodu i prava na pokretanje sudskog postupka.

Centar za mirovne studije (CMS) i udruga Are You Syrious zbog presude su zatražiti ostavku ministra unutarnjih poslova, ali i ravnatelja policije, načelnika za granicu te ostalih koje smatraju odgovornima.

Presuda još nije konačna, a to će postat ukoliko ni jedna stranka u postupku u roku od tri mjeseca od donošenja presude ne podnese zahtjev velikom vijeću Europskog suda za ljudska prava.

Na pitanje kako će se Hrvatska postaviti ako presuda postane konačna, Božinović je odgovorio da je to pitanje za budućnost.

Ističući da je gubitak života uvijek tragičan, a posebno kada je riječ o djeci Božinović je kazao da se Hrvatska ne svojom krivicom našla u situaciji u kojoj brojne skupine ljudi žele doći u Europu. No, da bi došli EU ih treba htjeti i primiti, kao što je bio slučaj u ranijem migrantskom valu 2015. i 2016.

"Ta spremnost je nestala te europske države više nisu spremne primiti toliko broj migranata iz drugih zemalja jer to za njih znači i sigurnosni, ekonomski, socijalni i politički problem", kazao je Božinović.

Dodao je da se Hrvatska našla u situaciji da mora sprječavati ilegalne ulaske ili računati da će postati hot spot i zbrinut veliki broj migranata iz drugih krajeva svijeta.

"Mi smo, a i EU zauzeli poziciju da se treba spriječiti ilegalni ulazak na teritorij RH i EU, a da oni koji smatraju da im po međunarodnom pravu pripada mogućnost da ostvare prava na azil podnesu zahtjev. To znači da se treba doći pred institucije, u konkretnom slučaju na granični prijelaz".

Nadodao je i da ''ti ljudi'' dođu na službeni prijelaz, netko bi ih sigurno primio.