Život / Kultura

Pokazati na primjerima kroz historiju tokom 500 godina dobre odnose između muslimana i Jevreja u BiH s namjerom promocije njihovog suživota kao integrativnog dijela bosanskohercegovačke kulturne baštine, cilj je konferencije "Suživot Jevreja i muslimana u BiH: 200 godina od Sarajevskog purima" koja se održava danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.

Na tom skupu potvrđeno je ono što Bosna i Hercegovina jeste: država koja više od 500 godina svjedoči kontinuitet zajedničkog življenja Jevreja i muslimana.

Profesor Enes Karić je podsjetio na događaj iz 1819. godine kada je osmanski vlastodržac Mehmed Ruždi-paša utamničio ugledne sarajevske Jevreje i pokušao iznuditi veći iznos novca, te ih je zatvorio i zaprijetio smrtnom kaznom.

Međutim, muslimani Sarajeva su oslobodili svoje komšije Jevreje i optužili Ruždi-pašu kod sultana. Od tada Jevreji slave svake godine Sarajevski purim, odnosno, oslobađanje sarajevskih Jevreja.

- Taj događaj je važan jer su među običnim narodom postojale horizontalne, socijalne i društvene veze prijateljstva. Dobro je kada nas komšije, susjedi, drugih svjetonazora ili religija, spase, izbave i kada nas tretiraju kao ljudska bića - kazao je Karić u izjavi za medije.

Od tog događaja Jevreji slave svake godine Sarajevski purim, a kako je kazao savjetnik za kulturu i religiju Jevrejske zajednice u BiH Eli Tauber, BiH je po svemu posebna, pa svjesni značaja tog događaja Islamska i Jevrejska zajednica u BiH potpisale su sporazum i odlučili da ga zajedno obilježe i time afirmišu suživot Jevreja i muslimana u Bosni i Hercegovini.

Spriječen obavezama reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović nije bio na skupu te je pročitana njegova poruka u kojoj je, pored ostalog, kazao da događaji kojih se prisjećamo Sarajevskim purimom govore o građanskoj odgovornosti i hrabrosti, o ibrahimovskom jedinstvu i komšijskoj solidarnosti koju moramo ostaviti budućim generacijama - to su vrijednosti na kojima je Bosna sazdana i bez kojih nema ni nas, naše prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

- Nadam se da će i današnji događaj na te vrijednosti podsjetiti i da će jedinstvo među nama ojačati, trasirajući zajednički put muslimana i Jevreja u budućnost s drugima s kojima dijelimo našu zajedničku domovinu i svijet. Neka ovo bude još jedna lijepa priča u nizu, koju će ljudi prenositi iz našeg Sarajeva i Bosne - poručio je reis Kavazović.

Također i predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci smatra da su ljudi danas previše opterećeni ratnim zbivanjima, a treba se prisjetiti da su godinama živjeli zajedno, pomagali jedni druge, bili spremni i žrtvovati se jedni za druge.

- I danas muslimani i Jevreji u BiH žive vrlo dobro. Ono što zbunjuje svijet koji je podijeljen sukobima na svim mogućim linijama, pa i vjerskoj, jeste da ne vjeruju kako muslimani i Jevreji u BiH žive zajedno, dijele i dobro i zlo i zajednički rade na obnavljanju uspomena iz prošlosti i time se ponosimo - kazao je Jakob Finci.

Jedinstven događaj iz 1819. godine nije jedini primjer građanske hrabrosti, te je šefica Odjela za zapadni svijet Islamske zajednice u BiH Dževada Šuško podsjetila da su u izrazito teškim vremenima Drugog svjetskog rata spašavali bosanski muslimani svoje komšije Jevreje od holokausta i pisali peticije, rezolucije protiv govora mržnje i nasilja radi očuvanja mira, sigurnosti i zajedničkog života u BiH.

- Bosanski muslimani ne samo da su osudili ubijanja, pljačke i deportiranje Jevreja, nego i Srba radi istine, pravde i dobrog susjedstva – naglasila je Šuško.

U okviru konferencije danas je u Gazi-Husrev-begovoj biblioteci otvorena i izložba "200 godina od Sarajevskog purima" koju je priredio Eli Tauber, a rezultat je istraživanja po arhivima Gazi Husrev-begove biblioteke, Arhiva u Travniku i Osmanskog državnog arhiva u Istanbulu.

Ta će izložba sutra biti postavljena u Muzeju Jevreja i Vijećnici.