Magazin / Start Video

Proteklih nekoliko sedmica u susjednoj Srbiji vlasti su u uhvatile u koštac sa nekontrolisanim poskupljenjima i visokim maržama prije svega na prehrambene proizvode, a na meti su bili najveći trgovački lanci. U međuvremenu, premijer Srbije prije dva dana Miloš Vučević je najavio i pokretanje kontrole marži i u apotekama.

Slučajno ili i ne, i građani Bosne i Hercegovine su već izvjesno vrijeme svjedoci znatnih poskupljenja upravo prehrambenih proizvoda i lijekova.

Marin Bago iz Udruge za zaštitu potrošača Futura Mostar za portal Startbih.ba kaže kako je odavno primjećeno da su hrana i lijekovi u BiH zaista poskupjeli.

-To vodi procesu osiromašenja građana jer se danas u BiH može zaraditi još samo i isključivo na hrani i lijekovima. To je ozbiljan proces sa jedne strane dok sa druge pokazuje koliko smo nisko spali jer građani više novca nemaju osim za hranu i lijekove. Međutim s obzirom da je kod nas tržišna ekonomija jedna od njenih  karakteristika je slobodno formiranje cijena. Ali šta se dešava kada cijene lete u nebo jer mi već godinama imamo fenomen puzajućeg poskupljenja – pita se Bago.

On potom konstatuje kako formiranje cijena jeste slobodno, ali ističe i kako je zabranjeno stvaranje monopola, oligopola, dogovora na štetu potrošača i ostarivanje ekstra profita.

 -Mislim da bi tu institucije mogle itekako reagovati. Trebalo bi ustvrditi koliko se zaista zarađuje na hrani i na lijekovima. Nije naravno niko pod sumnjom dok se ne uradi analiza nabavnih cijena, poreza i stvarne zarade. Iz ugla trgovaca ta marža uvijek zvuči dosta nisko. Mi uglavnom uvozimo iz regiona i zemalja Evropske unije, ali postoji tu dosta upitnika. Mnoge stvari su jeftinije ili je cijena približna u EU i u BiH. To baš i nije prihvatljivo – navodi naš sagovornik.

On dalje kaže kako BiH uvozi oko 80% hrane, ističe i kako smo osuđeni na uvoz što nije dobro jer ne možemo kontrolirati nabavnu cijenu namirnica.

-Potrebni su nam kvalitetni programi subvencija i tek tada ćemo, zajedno oslonjeni na domaće snage i domaću poljoprivredu, moći imati kvalitetne dogovore, unaprijed određene cijene i nećemo ovisit o uvoznim lobijima . Tek tada ćemo zapravo početi kontrolirati svoje tržište hrane. Moramo ići u tom pravcu – poručuje Bago.