Poznato je kako turizam može biti kulturni, ekološki, seoski, gradski, zdravstveni, vjerski itd., ali u posljednje vrijeme pojavila se i jedna nova vrsta turizma. Novi prostor za turističku valorizaciju postalo je – nebo, odnosno svemir, kroz razvoj novog oblika turizma nazvanog astrozurizam.
Astroturizam je dostupan svima, nije samo za one odabrane. Astroturizam nisu samo putovanja nekolicine milijardera u svemir, kao što je to uradio Jeff Bezos. Nisu to veliki projekti, kao što su projekti Blue Origin već pomenutog milijardera ili Space X Elona Muska. Ovaj tip turizma nije previše skup, pristupačan je gotovo svima i nije potrebna raketa da bi se "došlo" do Svemira.
Šta je astroturizam?
Astroturizam predstavlja tzv. zemaljski svemirski turizam, koji nije dostupan samo uskom profilu tržišta. On je, u svojoj suštini, vrsta turizma koji se oslanja na ruralni i ekoturizam, a svodi se na organizovano posmatranje nebeskih tijela, u pravilu, naravno, tokom noći (zbog vidljivosti samih nebeskih tijela) ali ne i nužno, jer postoje neke ponude u kojima se nebeska tijela posmatraju i danju.
Postoje četiri osnovne vrste astroturizma i to su: Posmatranje zvijezda na duhovnoj osnovi, amaterska opservacija, astrofotografija i naučni astroturizam.
Naravno, kao i svaka vrsta turizma, ova vrsta zahtijeva određene uslove za svoj razvoj. Ovdje su potrebi prirodni uslovi i noćno nebo zaštićeno od svjetlosnog zagađenja – drugim riječima, astroturizam je moguć ako je svjetlosno zagađenje ono u minimalnoj količini, tako da ne utiče na izmjenu prizora noćnog neba. Pod izmjenom prizora noćnog neba podrazumijeeva se smanjena vidljivost zvijezda i drugih nebeskih tijela usljed prekomijerne količine rasvjete na Zemlji koja blokira pogled ka njima.
Vrlo bitan faktor za razvoj astroturizma je donošenje StarLight Deklaracije. Ona predstavlja “Deklaraciju o zaštiti noćnog neba i pravu na svjetlost zvijezda” ili poznatiju kao tzv. La Palma deklaracija iz 2007. godine, kojom je prvi put jasno proklamovano pravo na jasno i mračno, svjetlosno očuvano nebo kao pravo čovječanstva, što je ujedno i godina kada je prvi put javno deklarisan pojam astroturizma.
Astroturizam na dohvat ruke
U komšijskoj Hrvatskoj, razvija se niz astroturističkih lokacija kao što je krajobraz Petrova gora i brijeg, te Park Vrani kamen kod Daruvara, koji su svoju oznaku Međunardnog parka tamnog neba dobili 2019. godine, a zatim su dobili i prestižni certifikat u zlatnoj kategoriji prema Međunarodnoj organizaciji za zaštitu tamnog neba.
U svijetu postoji stotine parkova tamnog neba, a neki od njih su Nacionalni spomenik prirodnih mostova, Utah, Sjedinjene Države, osnovan 2006.; Park-šuma Galloway, Škotska, Ujedinjena Kraljevina, osnovana 2009.; Nacionalno područje zaštićene prirode Zselic, Mađarska, osnovano 2009.; Nacionalni park Northumberland, Engleska, Ujedinjena Kraljevina, osnovan 2013.; i još mnogi, najvećim brojem, smješteni u SAD-u.
Vrijedi otići i vidjeti kako izgleda „astrourizam“,jer, sudeći prema popualrnosti – vrlo je lijepo.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.