Politika / Bosna i Hercegovina

Albin Zuhrić, savjetnik člana Predjedništva BiH Željka Komšića i predsjednik Kantonalnog povjereništva Demokratske fronte  Sarajevo, na predstojeće oktobarske izbore će izaći kao nositelj liste koalicije "Željko Komšić - Za građansku državu" za Skupštinu Kantona Sarajevo. U razgovoru za magazin Start BiH otkriva zašto već dvije godine potpuno besplatno obavlja funkciju Komšićevog savjetnika, zašto se ponovo aktivno uključio u politiku, kakva su očekivanja DF na oktobarskim izborima, ali je govorio i o svim aktuelnim političkim pitanjima u Bosni i Hercegovini.

Razgovarao: Zdravko Čupović ([email protected])

Nakon napuštanja Naše stranke praktično ste izašli iz aktivne politike, ali ste već dvije godine na poziciji savjetnika člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. Važno je napomenuti da na lično insistiranje taj posao radite besplatno. Zašto?

- Željko Komšić je vjerovatno jedini čovjek za kojeg bih ja radio besplatno. To govorim iz sadašnje pozicije kada ga možda poznajem privatno malo bolje, ali kojeg u suštini nisam poznavao prije nego što sam počeo raditi za njega. Radi se zaista o mojoj vjeri u politiku i ideju koju on kao ličnost predstavlja u Bosni i Hercegovini. Osnovni razlog što sam došao da pomognem koliko mogu je taj da se pokuša proširiti ta ideja iza koje on stoji i koju zagovara, a koja je možda jedno vrijeme pala na drugo mjesto iza nekih međustranačkih sukoba i lokalnih tema. Govorim o ključnim državnim pitanjima i ideji građanske BiH i kako mi mislimo da država treba da izgleda i kako će zapravo i izgledati jednog dana. To je moj razlog zašto sam odlučio pomoći.

Sada na izbore izlazite kao nosilac liste koalicije "Željko Komšić - Za građansku državu" za Skupštinu Kantona Sarajevo. Šta Vas je animiralo da se ponovo politički  angažujete jer ste sada aktivan član stranke?

- Ja sam se već u vrijeme kada sam postao savjetnik predsjednika Komšića aktivno uključio u organizaciju Demokratske fronte jer mislim da je to neodvojivo od predsjednika Komšića. Ja ne govorim da je to stranka u kojoj jedno lice komanduje. Štaviše, predsjednik je davao dosta slobode većini ljudi u stranci da rade svoje zadatke i vode stranku kako misle da je najbolje. On se uključivao samo u najvažnija pitanja. Radi se o činjenici da je ono što Željko Komšić zastupa neodvojivo od stranke i onoga šta promoviše. Ljudi griješe kada misle da je dovoljno biti član Predsjedništva BiH. Glas za Komšića neće biti jedina važna stvar na izborima. Nama je važno da imamo zastupnike na svim nivoima koji ideje Komšića mogu provoditi u svim zakonodavnim tijelima. Pazite, vrlo je korisno nama bilo u ovom mandatu da Komšić bude u Predsjedništvu BiH. Pokazalo se u desetinama prilika zašto je bitno da to nije bio Dragan Čović. Ali, recimo, oko ključnog pitanja poput Izbornog zakona uticaj Komšića bi bio dosta umanjen da DF nije imala tri ozbiljna državna zastupnika u Parlamentu. Usvajanje novog izbornog zakona je došlo do jednog glasa. Samo jedan glas je presuđivao u omjeru snaga. Zato je bilo važno.

Spomenuli ste slobodu koju su imali članove i funkcioneri stranke prilikom donošenja odluka. Smatrate li da je ta sloboda donijela više koristi ili možda štete samom DF?

 - Mislim da u jednom periodu nije bilo dobro, međutim takva je demokratija. Demokratija ne garantuje da ćete imati dobre rezultate. Ona samo garantuje slobodu izbora. Neki su ljudi realno možda iznevjerili predsjednika Komšića, radili stvari koje on nije očekivao iako im je davao podršku. Mi smo došli u situaciju danas da u DF, gdje Komšić ne vlada autokratskom rukom, imate znatan broj onih koji rade dobro za organizaciju i nisu na bilo koji način kompromitirani. Ja, recimo, posljednje dvije godine vodim kantonalni odbor u Sarajevu. Ne znam da li me predsjednik dva puta upitao kako ga vodim, šta radimo na terenu i sl. Ja njega informišem šta se dešava u stranci, kako bi bio upućen, ne kako bi nam naređivao, jer ljudi imaju povjerenje kada dobiju poziciju da to i rade. Ako to ne radite dobro onda tu nećete dugo ni sjediti. Razlika između dobrih i onih drugih lidera je u tome što trebate znati procijeniti u kojim trenucima trebate presijecati, a kada ljudima trebati dati slobodu da rade.

Kako ste zadovoljni radom kantonalne vlasti u Kantonu Sarajevo?

 - Siguran sam da ima nekih stranačkih ljudi unutar Trojke koji su zadovoljni i koji su se dočepali nekih pozicija, zamijenili neke SDA kadrove i sl. Međutim, stvarni problem Trojke je taj što nije donijela promjenu za koju se zalagala. Ne kažem da se ništa nije promjenilo, ali i SDA je nešto u dva mandata uradila. Za četiri godine čovjek nešto uradi čak i kada se ne trudi. Tako da ja neću reći da nije bilo nikakvih promjena, ali mislim da Trojka nema suštinsku ideju jer su se okupili oko pogrešnih stvari. Okupljanje oko ideje da se treba skinuti SDA sa vlasti je vrlo plitko i ne može dugo potrajati. Kada pogledate kako to izgleda po nekim institucijama, upravnim i nadzornim odborima, preduzećima... Oni su samo došli, skinuli neke SDA-ovce i nastavili dalje. Istina je da ti ljudi negdje rade bolji posao, ali negdje rade i gore. Istinska promjena političke kulture koja se trebala desiti se nije desila. Ljudi to osjete i to je razlog manjka entuzijazma u ovoj izbornoj kampanji.

Stvarni problem Trojke je taj što nije donijela promjenu za koju se zalagala. Ne kažem da se ništa nije promjenilo, ali i SDA je nešto u dva mandata uradila. Za četiri godine čovjek nešto uradi čak i kada se ne trudi.

OČEKUJEMO BOLJE REZULTATE OD 2018.

Šta Vi nudite?

- Krenut ću od jednostavne stvari. Za početak, ja se tim poslom ne namjeravam baviti profesionalno. Kao kantonalni zastupnik nastavit ću raditi u privatnom preduzeću, stranoj firmi u kojoj sam radio i do sada, zarađivati platu i plaćati doprinose. Od te plate živim, ne od politike, iako mislim da ima i ljudi koji svoju platu pošteno zarade u politici. Istovremeno ću uložiti duplo više vremena i truda u Kantonu nego većina zastupnika u proteklom mandatu.

Mislite da možete tako intenzivno na dva kolosijeka?

- U ovoj zemlji se može jako puno raditi, ali mnogi ljudi zloupotrebljavaju i vrijeme i novac i pozicije koje dobijaju. Imate niz zastupnika koji se pojave samo jednom mjesečno na sjednici. To je lijenost. Meni iz privatnog sektora je nezamislivo da nekome dam punu platu, a da dođe samo jedan dan na posao. Taj se posao mora raditi stalno ako već primate platu za njega. To zamjeram trojci, a ne mislim ništa bolje ni o prethodnoj vladi, čak ni o onoj u kojoj je bio DF, jer mislim da su i neki ministri iz DF radili loš posao. To zaista mislim i otvoreno kažem. Ako čovjek iz DF dobije povjerenje, a neće da radi taj posao, otvoreno ćemo ga kritikovati i smijeniti. Imali smo i mi neke ministre za koje se ljudi i ne sjećaju da su bili ministri. Mora postojati ideja iza nečega što se radi i ozbiljnost u pristupu kako bi se promijenila cijela kultura.

Možete li nam izdvojiti neke projekte koje namjeravate uraditi u KS?

- Ne treba ulaziti u detalje svakog projekta niti ljude to zanima. Mogu ja sada govoriti da nam treba između Hrasnice i Igmana žičara što bi otvorilo neke nove kapacitete, ili da moramo imati 24 sata gradski prevoz u Sarajevu, prevoz za školsku djecu. Međutim, dat ću vam jedan primjer što je zapravo vizija i što se samo nadovezuje na rad koji se dešava u Skupštini. Sarajevo u sportu nema skoro nijednog državnog prvaka. Glavni grad!?! Osnovni razlog je što nema nikakve podrške vlasti sportu u Sarajevu. Ne ulažemo u teniske terene, ne finansiramo niti pomažemo žensku odbojku i djevojčice, Željezničar, Sarajevo i Bosna su realno propali, osim djelimično Sarajeva koje ima neko finansiranje, ali nije sistemsko. Imamo probleme sa Zakonom o sportu. Klubove je nemoguće napraviti privatnim, investirati u njih i voditi ih na komercijalni način. U ovom gradu za godinu dana, sa podrškom od 10-20 miliona maraka, što je jako malo za kantonalni budžet, bismo mogli imati dva, tri državna prvaka. Košarkaški klub sa budžetom od dva, tri miliona će se boriti za titulu prvaka BiH. To čak nije ni komercijalna već društvena stvar. Investiranje u masovni sport je društvena stvar, a to bi dugoročno polučilo rezultate.

DF je upravo objavio izborni program. Možete li izdvojiti najvažnije poruke?

- Izdvojit ću najvažniju stvar. Prije deset godine je bilo skoro nezamislivo da se priča otvoreno o građanskoj ideji. Ljudi su malo to zaboravili baš kao što su zaboravili da je prije 15 godina bilo nemoguće pričati o secesiji jer dođe visoki predstavnik pa vas smijeni. Prije 10 godina pričati o građanskoj državi se smatralo nekom vrstom bošnjačkog nacionalizma. Ta se slika promijenila. Osnova programa DF je da je konstitutivnost glavni razlog za sve probleme u ovoj zemlji. Ako izađete na konkurs tužilaca i uradite sve zadatke, a onda prime najslabije plasiranog samo zato što on pripada traženoj nacionalnosti to uništava državu. Konstitutivnost je potpuno suprotna kompetentnosti. Nama odlaze mladi jer kod nas ne pobjeđuju najbolji nego onaj koji je prave nacionalnosti, a onda se to još svelo i na onog koji je pritom u „pravoj“ stranci. To je produkt toga što nam je konstitutivnost prvi kriterij. Kada se ukine, imat ćemo modernu državu. Ali mi nismo radikalni na način da treba mijenjati ustavni poredak kao što to traži Hrvatski narodni sabor (HNS). Mislimo da ljude treba obrazovati oko ove ideje dok se ne stvori dovoljno snage i razumijevanja oko te ideje. U građanskom sistemu svi imaju jednaka prava i isti su pred zakonom.

Osnova programa DF je da je konstitutivnost glavni razlog za sve probleme u ovoj zemlji. Ako izađete na konkurs tužilaca i uradite sve zadatke, a onda prime najslabije plasiranog samo zato što on pripada traženoj nacionalnosti to uništava državu.

Sa kakvim očekivanjima DF izlazi na predstojeće oktobarske izbore?

- Očekivanja su da imamo bolji rezultat nego 2018. Dugoročan rad nam to dozvoljava. Ljudi su neke poteze posmatrali individualno, ali, u globalu, zadnje četiri godine niko iz DF nije bio dio neke afere. Ne možete nam naći čovjeka koji je kompromitiran na taj način bez obzira što smo bili u vlasti. Niko nije radio protiv ideje za koju se zalažemo. Svi naši kadrovi su u svim situacijama uvijek bili na strani države. Radi se o vrlo ozbiljnim ljudima koji ozbiljno shvataju svoj posao. Za današnje vrijeme im možda ponekad nedostaje jedne vrste populizma. To su ljudi koji sjednu i pročitaju zakone, onda idu član po član, pa razmišljaju o potencijalnim problemima i posljedicama i pokušavaju napraviti neka poboljšanja. Običnim ljudima je to možda dosadno na svakodnevnoj bazi, ali ti ljudi četiri godine rade ozbiljno svoj posao, ali možda bi javnosti mogli taj svoj rad predstaviti i pojasniti malo drugačije. Ozbiljne stvari koje su uradili vjerovatno nisu zanimljive kao kada neko ode na televiziju i tamo galami kako će skinuti SDA i hapsiti njihove ljude, a evo već četiri godine ne hapse nikoga. Ljudi moraju prepoznati naš rad i možda bi malo doziranog populizma u tome pomoglo. Ali najvažnije je biti ozbiljan u ovim neozbiljnim vremenima društvenih mreža, iako ja i to prihvatam kao novu realnost. Međutim, da bi država funkcionisala, ozbiljni ljudi u pozadini moraju raditi ozbiljne poslove.

 Ima li nekih novih imena na listama?

- To je miks novih i starih. Nisam siguran da iko ima bolje kadrove, počevši od Sarajeva. Mi ćemo na državnoj listi, gdje je nosilac prof. Dženan Đonlagić, imati potpredsjednika Federacije Milana Dunovića kao kandidata, kao i ministra odbrane Sifeta Podžića, zatim prof. Senadina Lavića. Imamo odlične nosioce federalnih lista, Mirzu Čelika i Denisa Gratza. To su ljudi koji imaju karijere van politike. Imamo kantonalnu listu na kojoj je sjajni dr. Pilav, po kojem imamo čak i jednu presudu koju još uvijek nismo proveli u ovoj državi. Niz doktora i profesora. Trudili smo se da DF promijeni imidž i pokaže da ima jako ozbiljne ljude u svojim redovima.

KOMŠIĆ IM JE SAMO IZGOVOR

U slučaju nekih postizbornih koalicija, koje su vrlo vjerovatne, da li će DF biti otvoren za razgovore sa svim političkim subjektima ili...?

- Nije niko precrtan. I oko toga treba biti iskren. Mi nećemo obećavati sa kim hoćemo ili nećemo koalirati poslije izbora. Kako ćete napraviti državnu vlast?! Formalno gledajući, na državnom nivou, DF je u koaliciji sa HDZ-om iako nijedan građanin u ovoj zemlji ne misli da se mi sa njima slažemo ili surađujemo. Mi smo prinuđeni na to jer ne postoji drugi način formiranja vlasti - bez obzira koje će u Sarajevu biti dominantne stranke i ko god da bude u državnoj vlasti, a vjerovatno će to biti sa HDZ-om i SNSD-om. Kada vam kažu kako neće sa nacionalnim strankama samo ih pitajte kako to misle izvesti. Treba biti iskren, iako bismo mi voljeli da idemo u koaliciju sa strankama koje su ideološki nam bliže. Ali opredjeljivat ćemo se tek kada vidimo rezultate jer to neće zavisiti samo od nas.

Pitanje eventualnog nametanja određenih izmjena Izbornog zakona od strane Visokog predstavnika u korist daljnih podjela u bh. društvu je naišlo na žestok otpor DF-a. Gospodin Komšić je čak kazao da građani to neće prihvatiti. Šta smatrate povodom za eventualno donošenje takve odluke od strane gosp. Schmidta?

- Pošto nam gosp. Schmidt nije rekao zašto to radi, i ja mogu samo spekulisati. Iz nekih informacija koje imam meni se prvenstveno čini da jedan dio međunarodne zajednice vidi kao rješenje blokada u državi popuštanje HDZ-u.

Kada kažete „jedan dio međunarodne zajednice“, da li tu, osim Hrvatske, mislite na neke zapadne zemlje?

- Tako je. Da gosp. Schimdt ima samo podršku Hrvatske i Rusije ne bi krenuo u ovo. Ne mogu naravno govoriti o kojim državama i kolikoj je podršci riječ. Ne treba ni Hrvatsku precjenjivati. Oni su upregli cijeli državni aparat i vanjsku politiku i napravili Bosnu i Hercegovinu svojim glavnim vanjskopolitičkim pitanjem. BiH je čak među najvažnijim i unutrašnjim pitanjima. Ali uprkos tome mi smo kroz institucije i pojedince koji se bore za ideju građanske BiH odoljeli, iako čak i u institucijama BiH imamo ljude koji nekada rade kontra interesa BiH pa su nam dosta puta ruke vezane. Ali uprkos tome mi smo u u protekle četiri godine u skoro svakoj bitci uspjeli pobijediti hrvatsku diplomatiju. Oni nisu napravili puno koraka naprijed. Ali da se vratimo na gosp. Schimdta. Moja je bojazan da oni kao rješenje vide popuštanje Draganu Čoviću i možda misle da će popuštanjem, a mnogo mu se popuštalo u prošlosti, on promijeniti svoju politiku. Garantujem da se to neće desiti. On je čovjek koji nikada neće prestati da traži više od onoga što ima, i dobije zato što mu ni trećina vlasti u ovoj državi, bez obzira na izborni rezultat od 140-150.000 glasova, nije dovoljna. On će ići do svog konačnog cilja koji je unutar HDZ-a isti od 1992. godine. Oni predsjednika Komšića sada samo koriste kao izgovor jer ne mogu da objasne sljedeće: zašto je ekipa koja i sada čini HNS krenula u stvaranje Hrvatske samouprave početkom 2000-ih, u periodu kada je Komšić bio načelnik opštine Novo Sarajevo? On ničemu tada nije mogao biti prepreka kao načelnik. Čime su tada bili diskriminirani pa su krenuli, faktički, u pravljenje trećeg entiteta da je čak i međunarodna zajednica morala vojno da reaguje da ih spriječi. Onda su se malo utišali prije nego što su se vratili na svoj prvobitni plan. Oni će uvijek nalaziti milion izgovora, ali suština je da je BiH u Dejtonu izgubila dio suvereniteta. Imamo teritorijalni integritet, međutim, mi ne odlučujemo kao suverena država o našim granicama. Zbog načina na koji se iz Republike Srpske biraju predstavnici vlasti, u BiH se nikada ne može desiti da se u našim institucijama donese odluka koja je protivna interesima Beograda, čak i kada je ta odluka dobra za BiH! Nama je tako otkinut dio suvereniteta i dat Beogradu. Dragan Čović to isto želi i za Zagreb. Žele da zaokruže teritoriju na kojoj će uvijek imati vlast i koji će uvijek štiti interese strane države, u ovom slučaju Hrvatske. Zato je moguće da imamo Buško jezero - da oni prave struju, a mi ne možemo da učinimo ništa jer to ne dopušta HDZ. To je bilo i sa Pelješkim mostom i nizom sličnih situacija. Tu se ne radi o Željku Komšiću.

Šta će se desiti ukoliko Schmidt na kraju zaista i donese takve izmjene jer pretpostavljam da morate imati pripremljenu reakciju ukoliko do toga dođe i da nećete biti nepripremljeni i za takav scenarij?

- Nećemo biti zatečeni. Mi smo spremni. Bilo bi nam žao da do toga dođe. To bi bio korak unazad za BiH u svakom smislu. Međutim, gosp. Schmidt, kao što mu je to više puta poručio i predsjednik Komšić, mora preuzeti odgovornost za takve postupke. Ne možete donositi ozbiljne zakone u državi, a ne biti odgovoran za njih. Niko ovdje neće pozivati na ustanke, ali ako oni očekuju da neće biti nikakve reakcije, to je suludo. Ja sam nedavno razgovarao sa predstavnicima jedne zapadne ambasade u Sarajevu oko ovoga. Malo su se čak i žalili na činjenicu da su se pravili protesti pred OHR-om. Pitao sam ih: „Da u vašoj državi neko dođe i pokuša promijeniti neke zakone i da to radi na način da oni idu kontra demokratskih principa i narod se skupi da mirno protestuje i mirno izrazi svoje nezadovoljstvo, vi biste to nazvali demokratijom?! Pohvalili biste izlazak ljudi i to što žele da brane državu?“ Samo kod nas se to smatra pritiskom, a DF nazivaju čak i radikalnom. Mirni protest ljudi je potpuno normalna stvar u svakoj zapadnoj demokratiji. Ali to izgleda nekima nije prihvatljivo kada se radi o borbi za građansku BiH.

Kako komentarišete ovu smjenu izraelskog ambasadora u Tirani koji je bio zadužen i za BiH, a nakon izjave u kojoj je podržao prijedloge iz Zagreba?

- Iskreno, mislim da je to jedna individualna stvar. Sitna diplomatija u kojoj su, zbog nekih interesa, oni uspjeli doći do jednog čovjeka koji je rekao to što je rekao. Ali suštinski oni nisu dogurali daleko jer smo vrlo brzo imali reakciju države Izrael koja je potvrdila da se tu ne radi ni o kakvom ozbiljnom lobiranju ni zaokretu. Naravno, ne treba umanjiti činjenicu da je puno ljudi u institucijama i izvan, naših prijatelja u Izraelu, kako bi se reagovalo na tu izjavu. Mislim da je čak ta epizoda s ambasadorom pokazala slabosti hrvatske politike i da su izgubili još jednu bitku.

DODIK NA PAUZI

Ruski napad na Ukrajinu trajno će promijeniti globalne odnose, što se zapravo već dešava u raznim sferama. Ipak, čini se da se kod nas baš i ne osjete te globalne promjene?

 - Mislim da Rusija jeste imala veliki uticaj na ono što se dešava kod nas, ali vratit ću se na to. Teško je nama da budemo prioritet u glavama Zapada. Svako posmatra subjektivno svoju realnost i naravno da su nama naši problemi najveći. Međutim, iz pozicije SAD, nas je ovdje tri miliona i živimo u relativnom miru dok u nekom Jemenu padaju bombe. Činjenica da je nama neki HDZ blokirao formiranje vlasti naravno da nije globalni problem već naš i zato nećemo biti prioritet na agendi velikih zemalja. Međutim, prije napada na Ukrajinu mi smo zaista bili u delikatnoj poziciji. Svi su planovi bili spremni i krenulo bi se u njihovu realizaciju, odnosno da Milorad Dodik krene sa prvom fazom secesije. Ona ne bi bila oružana već, za početak, administrativna. Počeli su s ukidanjem državnih zakona, a u najavi su bile još ozbiljnije stvari poput oružanih snaga. To je bio prvi korak. Teško se boriti protiv toga, a zadržati mir u ovoj zemlji. Nakon toga bi slijedio drugi korak i naravno da ljudi poput Dodika ne bi prezali od toga da stave entitetsku policiju na granicu entiteta kao da je to državna granica. Bili smo na pragu toga i to ne treba potcjenjivati. Od toga su odustali zbog Ukrajine i zbog činjenice da smo došli u fokus kao još jedna zemlja u kojoj Rusi imaju veliki uticaj i gdje mogu izazvati probleme. Istovremeno, ne treba misliti da se Dodik i njegova politika neće vratiti na te staze čim se promijeni situacija u Ukrajini ili se ljudi zamore od te priče. Čim osjeti priliku da može nastaviti sa svojim planom, on će to i uraditi. To može biti već ove zime ili naredne godine, ali na to treba biti apsolutno spreman. Ciljevi su zbog Ukrajine samo pauzirani. To je primjer kako globalna dešavanja utiču na našu situaciju.

Jedan od posljednjih problema je agreman njemačkom ambasadoru. Koliko je to veliki problem i skandal?

- Njemačka ima svoju ambasadu ovdje i jaku diplomatiju u BiH i ambasadoricu koja je trenutno tu. Siguran sam da će oni funkcionisati bez obzira da li će novi ambasador biti imenovan sada ili kasnije. Ali da se vratimo na suštinu. To je bila odluka koja je došla na sjednicu Predsjedništva protiv koje je glasao Dodik i oko toga ništa nisu mogli uraditi druga dva člana Predsjedništva. Ne može biti jasnije ko je to blokirao i zašto. To je nediplomatsko ponašanje. U suštini, kada bi neko želio da vam odbije agreman ambasadoru to se ne bi ni stavilo na odlučivanje već u neku ladicu kao što to rade druge države kada nekome ne žele dati agreman. To se prolongira dok država sama ne povuče zahtjev za ambasadora kojeg su poslali. Ovo je prešlo linije diplomatskog ponašanja jer je on glasao protiv davanja agremana. Ali kao i uvijek, trpit će država iako su krivci jasni. Nama je žao što međunarodna zajednica odbija da jasno prozove krivca već se krive fiktivna tijela poput nekih političkih elita i sl. Za svaki zakon se uvijek zna tačno ko je glasao ZA, a ko PROTIV. Nemojte govoriti da svi su isti i svi su krivi! Moraju se imenom i prezimenom prozvati krivci.

I, na samom kraju, poruka za birače, o čemu trebaju da misle prije nego nekoga zaokruže?

- Trebaju da poredaju prioritete. Svima su nam važne ceste, voda, struja, gradski prevoz, itd. Ali moraju se znati prioriteti. Ne može nikada neka lokalna tema ili lokalna stranačka borba biti ispred države. Bez obzira na sve stranačke razlike i sukobe, pozivam birače da na prvo mjesto stave interes države i tako glasaju, a tek nakon toga da se vode svim drugim životnim problemima. Ljudi u ovoj zemlji su dosta pametniji nego što mnogi misle i znaju donijeti pametne odluke čak i kada se nekima ne čini tako. Ništa ne treba odbacivati i ništa nije nevažno, ali interesi države trebaju biti na prvom mjestu. To bi bila moja najkraća poruka glasačima.