Vijesti / Regija

Bjeloruski aktivista Andrej Gnjot u pobnedjeljak je kabinetu predsjednika Srbije predao apel protiv njegovog izručenja Minsku.

Gnjot je rekao da je apel potpisalo više od 700 ljudi "čiji glasovi se čuju širom svijeta".

"Preko 700 jako važnih ljudi, umjetnika i intelektualaca, je potpisalo apel i njihovi glasovi se čuju širom svijeta. Moj glas je trenutno tih, i mene nitko ne sluša, ali se nadam da će vlasti u Srbiji poslušati potpisnike", rekao je on.

Na pitanje šta očekuje od vlasti Srbije, Gnjot je rekao da očekuje da se "njegova priča završi što prije".

"Očekujem da će se ova užasna priča što prije završiti. Moj odvjetnik je rekao da 30. listopada ističe kućni pritvor, ali da nakon toga mogu dobiti druge mjere, na primjer da potpišem dokument u kojem piše da ne smijem da napuštam Srbiju. Ja sam nevin".

S Gnjotom su na Andrićevom vencu bili i izrazili mu podršku književnik Vladimir Arsenijević i režiser Janko Baljak koji su među potpisnicima apela.

Izručenju Gnjota Belorusiji protive se mnoge nevladine organizacije i aktivisti koji ukazuju da je režim bjeloruskog predsjednika Lukašenka "jedan od najokrutnijih i najrepresivnijih na svetu", da politički zatvorenici u toj zemlji trpe dugotrajne kazne u teškim uvjetima, i da su neki izgubili i život u zatvoru.

Apelacioni sud u Beogradu objavio je u srijedu da je ukinuo rešenje Višeg suda o izručenju Gnjota Belorusiji i da je predmet vratio na ponovno odlučivanje.

Gnjot, borac za demokratiju i novinar objavio je pak da je u Srbiji "i dalje zarobljenik, bez prava da napušta iznajmljen stan na više od sat vremena".

Gnjot je u listopadu 2023. uhićen na zračnoj luci u Beogradu po, u međuvremenu ukinutoj potjernici Interpola, koju je za njim raspisala Bjelorusija. U beogradskom Centralnom zatvoru proveo je sedam mjeseci, a od 5. lipnja je u kućnom pritvoru.

Minsk tereti Gnjota za utaju poreza, dok on za te optužbe kaže da su lažne i tvrdi da je riječ o "sistemskom mehanizmu gonjenja" protivnika režima.

Gnjot je jedan od nekoliko stotina tisuća građana Bjelorusije koji su sudjelovali u masovnim demonstracijama 2020. godine, osporavajući pobjedu Aleksandra Lukašenka na predsjedničkim izborima. Zapadne zemlje ne priznaju rezultate tih izbora, a Euopska unija je uvela sankcije Minsku zbog represije nad sudionicima postizbornih demonstracija.

Osnivač je Slobodne asocijacije sportista (SOS) koju Lukašenkov režim tretira kao ekstremističku organizaciju. Otvorenim pismom, koje je potpisalo više od 2.000 bjeloruskih sportista i sportskih predstavnika, ta organizacija je tražila poništavanje izbora 2020. godine, ostavku Lukašenka i slobodu za sve uhićene tijekom masovnih protesta.

Kada je Gnjot u lipnju 2021. dobio sudski poziv bez potpisa, u kojem se od njega traži da "kao svjedok" dođe u istražni biro Bjelorusije, odvjetnici su mu savjetovali da napusti Bjelorusiju jer takvi pozivi ukazuju da vlasti žele da ga uhite. U Srbiju je, kako je ranije rekao, došao poslovnim povodom iz Tajlanda, gdje je bio u egzilu, podsjeća Beta.