Život / Ljepota i zdravlje

Nakon izjave ministrica vanjskih poslova BiH Bisere Turković kako vakcine koje su danas donirane Federaciji BiH od strane Srbije nisu AstraZeneca već njihova indijska verzija Covidshield koja nema odobrenje za upotrebu u Evropskoj uniji, obratili smo se Agenciji za lijekove i medicinske sredstva BiH (ALMBiH) za pojašnjenje.

Iz kratkog pisanog odgovora koji smo dobili dilema nažalost nije potpuno razjašnjenja.

-Agencija kontroliše svaku seriju uvezene vakcine. Nalaz kojim se potvrđuje ispravnost/deklarisani kvalitet ispitivanog uzorka je uslov da vakcina bude primjenjena u procesu imunizacije stanovništva – stoji u odgovoru ALMBiH.

Kada se može očekivati nalaz i kada bi mogla početi imunizacija nažalost nije navedeno.

Kada se govori o vakcinama protiv COVID-19, obično se govori o Pfizer/BioNTech, AstraZeneca, Moderna te ruskoj vakcini Sputnjik V i kineskoj od Sinopharm. Međutim, na spomen indijske vakcine Covishield, ljudi obično zatresu glavom i ne znaju o čemu se radi.

Riječ je, zapravo, o istoj adenovirusnoj vakcini od AstraZeneca/Oksford, ali koju proizvodi indijski Institut za serume. Ona se već počela davati u susjednoj Srbiji, ali za sada nema informacija da li će se davati u BiH, piše Jelena Kalinić na portalu Glasa Amerike.

Svjetska zdravstvena agencija je sredinom februara odobrila još dvije varijante AstraZeneca vakcine za hitnu upotrebu. Ove vakcine bi trebale biti dostupne u sklopu COVAX mehanizma globalne raspodjele vakcina. Jedna inačica se proizvodi u AstraZeneca-SKBio u Republici Koreji, a druga pri Institutu za serume u Indiji. Obje vakcine su uvrštene na listu za hitnu upotrebu nakon što je WHO procijenila njihovu sigurnost, kvalitet i podatke o efikasnosti. Suštinski, radi se o medicinskim proizvodima koji imaju iste specifikacije sastav i način proizvodnje kao vakcina proizvođača AstraZeneca proizvedena na evropskom kontinentu.

Podsjetimo, AstraZenecina vakcina protiv COVID-19, ChAdOx1-nCoV19 je vakcina bazirana na adenovirusu koji u svom genomu sadrži i gen za proizvodnju Spike proteina virusa SARS-CoV-2. Adenovirus je vektor-prenosnik tog djelića virusa SARS-CoV-2 koji potiče imunološki odgovor organizma, stvaranje antitijela i ćelijski imunitet. Upravo stoga se ovakav tip vakcina i naziva vektorske rekombinirane adenovirusne vakcine.

Ova vakcina je preporučena za sve dobne grupe iznad 18 godina, a kontraindikacije na ovu vakcinu su zaista rijetke. Nuspojave nakon ove vakcine su zabilježene i mogu se javiti umor, prolazna groznica, bol, otok i crvenilo na mjestu uboda, bol i zglobovima i mišićima te glavobolja. Međutim, korist od vakcinacije znatno nadmašuje neugodu i rizik nuspojava.

Još na početku razvoja vakcina protiv COVID-19, shvaćeno je da nije problem samo stvoriti efikasne vakcine, nego ih i proizvesti u dovoljnoj količini te distribuirati. Jedna od rijetkih institucija koje globalno mogu odgovoriti zahtijevu proizvodnje milijardi doza jeste upravo indijski Institut za serume. Tako je AstraZeneca brzo stupila u saradnju s ovim institutom, poduprijeta naporima CEPI i GAVI alijanse kako bi se pospiješila brzina imunizacije i omogućila široka dostupnost ovih vakcina.

Covishield i AstraZeneca/Oxford ​vakcine imaju iste instrukcije za upotrebu, doziranja i sastav. Doza ove vakcine iznosi 0.5 ml i daje se intramuskularno, odnosno, u mišić, kao dosta drugih vakcina.

Aktivna komponenta je adenovirus čimpanzi, genetički izmijenjen tako da se ne može replicirati i sadrži gen za Spike protein. Lista pomoćnih tvari u Covishield vakcini je ista kao kod one proizvedene u Ujedinjenom Kraljevstvu – vakcina sadrži L-histidin i L-histidin hidrohlorid monohidraza za stabilizaciju pH vrijednosti, magnezijum hlorid heksahidrat, polisorbat 80, etanol, šećer saharozu (sukrozu), natrijum hlorid, EDTA i vodu za injekcije.

Indijski Institut za serume je renomirana institucija osnovana 1966. i najveći je svjetski proizvođač vakcina. Indija, s obzirom na broj stanovnika i rast stanovništva sebi nije mogla priuštiti oslanjanje na zapadne proizvođače kako pedijatrijskih vakcina, tako i vakcina za odrasle, nego je ovoj zemlji jedan od strateških ciljeva bila upravo proizvodnja kvalitetnih vakcina kako bi mogli namiriti zdravstvene potrebe svojih građana i spriječiti izbijanje opasnih epidemija. Tako Institut za serume proizvodi vakcine protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, tuberkuloze, gripe, dječije paralize, morbila, rubeole, zaušnjaka, hepatitisa B, meningokoknu i pneumokoknu vakcinu, ali i serum protiv bjesnila te monoklonalna antitijela.

Osim sporazuma za proizvodnju Astrazeneca adenovirusne vakcine, Institut za serume Indije je postigao dogovor s Novavaxom oko proizvodnje njihove COVID-19 vakcine te sa Codagenixom oko prozvodnje COVID-19 vakcine u obliku nazalnog spreja.

Institut je već prije ove pandemije imao dogovore o proizvodnji važnih vakcina za imunizacijske programe s UNICEF i WHO. Radi se o instituciji koja je u istoriji pokazala svoju efikasnost i kvalitet. U situaciji u kojoj se nalazimo, pogotovo zemlje koje same nemaju kapacitete za proizvodnju COVID-19 vakcina, izbirljivosti i predrasudama nema mjesta. Ne radi se o „kopiji“ AstraZeneca vakcine, nego o istoj toj vakcini, samo pod drugačijim nazivom. Ne radi se ni o „vakcinama za siromašne“ i „humanitarnim vakcinama“ jer su sve zemlje platile svoje doze vakcina. Radi se samo o tome da jedan proizvođač ima iskustvo i kapacitete proizvesti veliku količinu vakcina, jer već decenijama opskrbljuje populaciju veću od jedne milijarde ovim medicinskim preparatima.

Ukoliko Covishield vakcine budu dostupne u Bosni i Hercegovini te regionu, treba ih koristiti. Širenje predrasuda i dezinformacija o kvaliteti određenog proizvoda neće nimalo pomoći kontroli situacije i ostvarenju želje građana da uskoro mogu putovati, druže se i vraćaju životu na koji su navikli.