Mi mislimo da trebamo štititi većinu građana, koji poštuju javni red i mir i mogu biti žrtve pojedinaca na internetu. Ali, opet ponavljam, ako ustanovimo u javnoj raspravi da treba nešto drugo, mi smo spremni, kaže ministar Katica

Razgovarala: S. KURT (Interview.ba)

Namjera je zaštititi javni red i mir veće većine građana. Želimo zaštititi naše građane od nasilja na internetu, od govora mržnje, od narušavanja javnog reda i mira, širenja panike, kaže u razgovoru za Interview ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica, a nakon što je najavljeno da Kanton Sarajevo uvodi sankcije za širenje lažnih vijesti.

No, pitanje je šta ćemo postići ovim zakonom, da li je riječ o zastarjeloj uredbi, ko će određivati šta je prava, a šta lažna vijest. I na osnovu čega će fizička lica plaćati kaznu 600 do 1.800 KM, a pravna i do  15.000 KM.

Nema posebne namjere

Ko je inicirao Nacrt zakona  o prekršajima protiv javnog reda i mira na području Kantona Sarajevo?

- Ova ideja proistekla je iz praksi i rada Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo. I ona je pretočena u zakon.

 Zašto ovaj Nacrt zakona baš sada? Javnost, a posebno medijska zajednica, uznemireni su zakonom kojeg je inicirala Vlada Republike Srpske o kleveti, odnosno krivičnoj odgovornosti.

- Ovaj zakon je u programu Vlade Kantona Sarajevo za ovu godinu. Mi smo od početka ovog mandata radili na prikupljanju različitih mišljenja  –  od ministarstva pravde, Ureda za zakonodavstvo, ministarstva finansija. Od njih smo dobili pozitivna mišljenja na ovaj prijedlog. Stigao je na red na sjednici Vlade KS po ustaljenoj proceduri. Dakle, nikakva posebna namjera, nikakav poseban tajming.

Iskustva iz vremena pandemije

 Šta zapravo želite postići ovim Zakonom?

- Namjera je zaštititi javni red i mir veće većine građana. Želimo zaštititi naše građane od nasilja na internetu, od govora mržnje, od narušavanja javnog reda i mira, širenja panike. Onemogućavanje rada organa dolazi zbog toga što se proširi neka lažna vijest ili informacija. Iskustvo najviše dolazi iz perioda pandemije kada su mnoge lažne vijesti uzrokovale paniku kod stanovništva, a mogle su dovesti i do narušavanja javnog reda i mira. U kontekstu kojeg imamo od nedavno u regionu – zamislite da sada neko objavi informaciju da se upravo prema nekoj školi upućuju neke naoružane osobe. Šta bi se desilo u tom slučaju? Panika, narušavanje javnog reda i mira. Takve informacije u suštini možemo sankcionisati samo prema nacrtu, odnosno prema ovom zakonu, ako bude usvojen. Jer tada lažna vijest dolazi u naše razmatranje.

Želim posebno istaći –  ovo je naš nacrt zakona. On nije usvojen na Skupštini KS. Želja nam je da dobijemo najbolji mogući zakon. Naša su vrata otvorena za sve koji imaju ideju kako poboljšati ovaj zakon. Ako bude greška ili nešto što treba promijeniti, apsolutno smo otvoreni.

Bilo je slučajeva i tokom pandemije, kada je u Srbiji uhapšena novinarka iz Novog Sada koja je pisala o katastrofalnoj situaciju u Kliničkom centru Vojvodine. Tamošnja vlast ju je optužila za širenje lažnih vijesti. No, ispostavilo se kasnije da je njena priča bila zasnovana na činjenicama. To jedno. A drugo, mi imamo Krivični zakon koji sankcionira laži, lažne vijesti, dezinformacije… Ovo se čini kao zastarjela uredba.

- Postoji mogućnost da neko bude sankcionisan dva puta za istu stvar. Imamo posebna pravila i razmatranje takvih slučajeva. Da se ne dogodi da je neko prvo prekršajno, pa onda krivično sankcionisan. Ovaj zakon, ponavljam, reguliše pitanje javnog reda i mira, štiti javni poredak. On je nižeg stepena zaštite prava nego što je to Krivični zakon. Mi mislimo da trebamo štititi većinu građana, koji poštuju javni red i mir i mogu biti žrtve pojedinaca na internetu. Ali, opet ponavljam, ako ustanovimo u javnoj raspravi da treba nešto drugo, mi smo spremni.

Kriminalističko promišljanje

 Policija će u okviru svojih nadležnosti utvrđivati namjeru, odnosno karakter vijesti. Nisam sigurna da imate u policiji takve kadrove koji će odrediti šta je lažna vijest, šta dezinformacija, šta teorija zavjere, govor mržnje…

- Ovo je posebna procedura zaključivanja, posebno kriminalističko pravno promišljanje. Ovdje je prvo potrebno da nastupi posljedica, odnosno da javni redi i mir bude narušen. Ili da se širi panika.

Kako ćete znati da je nastupila posljedica? Tako što Vam je neko prijavio ili neko surfa internetom pa prepoznao?

- Ako je neko objavio da se širi zarazna bolest u nekoj bolnici i bolnica prestane da radi, evakuišu se pacijenti, izazove se panika, onda je to pitanje koje je vidljivo okom. Dodatna analiza nije potrebna.

Ali, ministre, teško da će bolnica prestati da radi na osnovu vijesti da se širi zarazna bolest. Tamo su doktori, valjda oni odlučuju o tome..

- Pa dobro, ali zavlada panika kod stanovništva. To je stanje koje se može pretpostaviti. Pokušavam naći primjere.

I dobro, kako ustanovite te lažne vijesti?

- Policija primjenjuje zakon. Biće vjerovatno potrebna i neka vrsta edukacije, ali naši policijski službenici, mislim da su spremni i za ovakve zadatke. Opet kažem, ovo je nacrt zakona.

Nemam dilemu

 Evo već treći put mi to ponavljate. Imam osjećaj kao da i Vi imate dilemu da li je ovo najbolji put.

- Nemam dilemu nego želim da i drugi daju svoje stavove. Kao ministar unutrašnjih poslova mislim da su ovo prava, dobra rješenja za zaštitu građana. Ali, sam spreman za diskusiju, nove prijedloge, komentare…

 Ko će nadgledati one koji nadgledaju sadržaje? Ko će čuvati čuvare, pitali bi stari Latini?

- Njih nadgleda sud. Građani će u svakom slučaju imati mogućnost da zatraže sudsko odlučivanje. Ovdje će puno toga ovisiti i od sudske prakse. Sudska praksa će pokazati put i učvrstiti neke definicije i načine kako se treba postupiti.

Uvijek postoji sud

Zakon se ne odnosi samo na pojedince već i na pravna lica, što će reći i medije. Šta ako se desi da kaznite medij, koji je prema vašim navodima, objavio lažnu vijest? Pa se ispostavi da nije tako.

- Ovdje moramo shvatiti da je riječ o zakonu koji se ne primjenjuje na medije. On se primjenjuje na građane i pravna lica koji mogu kreirati lažnu vijest.

 Ali, mediji su pravna lica…

- Pa tako je. Ali, nije valjda da stojimo iza toga da će neki medij namjerno objaviti lažnu vijest da bi izazvao paniku?! Mislim da ne stojimo. Ali, opet kažem, uvijek postoji sudsko odlučivanje.

 Ne mogu se složiti s tim da novinarima u jednom momentu može prijetiti s jedne strane prekršajna, s druge krivična prijava. Pa dokazivanje na sudu.

- Ja mislim da je nama potrebna norma da se zaštitimo. I da ćemo uvidjeti dobru stranu ovih propisa koje predlažemo.

Ko će zapravo raditi u tom odjelu koji će provjeravati, surfati, utvrđivati prave i lažne vijesti?

- Nema nikakvog posebnog odjela koji će provjeravati šta rade novinari.

Nije hitno

Nisam ni mislila na novinare, nego općenito na internet sadržaje.

- Kada dođe do narušavanja javnog reda i mira, kada dođe do panike tada policija radi. Zapravo, kada ustanovi da je to narušavanje nastupilo usljed lažnih vijesti onda u tom kontekstu istražuje.

 Kako će policajac koji nije obučen za taj posao procijeniti? Šta on procjenjuje lažnu vijesti ili da je ta lažna vijest proizvela paniku?

- Ima tu više prekršaja narušavanje javnog reda i mira, širenje panike, eventualno onemogućavanje rada državnih organa. Ukoliko je po njegovoj procjeni ta lažna informacija doprinijela tome on će podnijeti prekršajni nalog. Onaj ko je osumnjičen za to ima takođe pravo na sudsko odlučivanje.

 Kad očekujete da će se to naći pred Skupštinom?

- Nadam se već na sljedećoj sjednici. No, nije toliko hitno. Bolje da ga dobro raspravimo i imamo najbolja rješenja.

Otvoreni za javnu raspravu

Koga ste konsultirali kod izrade ovog Nacrta? Jeste li tražili pomoć medija, ombudsmena, akademske zajednice, medijske zajednice?

- Nismo. Ovo je proizvod isključivo našeg rada, policije. Ali, otvoreni smo da u javnoj raspravi svi daju svoje prijedloge.

Pa kad da Vam daju prijedloge kad očekujete da će Zakon već na narednoj sjednici biti na Skupštini?

- Rekao sam, svako ko ima primjedbe i komentare, moja su vrata uvijek otvorena.