Magazin / Start IZDVOJENO

Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, za BHRT je kazao da smatra da je sporazum između Bosne i Hercegovine i Hrvatske o Južnoj plinskoj interkonekciji dobar jer je to alternativa u slučaju prekida ruskog gasa koji dolazi preko trenutnog Turskog toka, kao i da potpisivanje ovog sporazuma nema veze s politikom „trećeg entiteta“.

Južna interkonekcija

Istakao je kako su Amerikanci iskoristili svoj utjecaj u Zagrebu, Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru da se taj posao završi brzo i da su u svemu tome bili korektni.

"Sve ono što je izazvalo dileme poslije toga u javnosti, poput zakona koji je usvojen, nije bio zahtjev američke strane. To su naši 'mudraci' na taj način oblikovali zakon koji ima mnogo rupa. Amerikanci to nisu tražili, pogotovo nisu tražili da u zakonu stoji ime firme koja će graditi Južnu interkonekciju. Federalni ministar i Federalna vlada su ih ugradili u zakon", kazao je Komšić.

Ocijenio je da je i sporazum potpisan u Dubrovniku između Hrvatske i Bosne i Hercegovine dobar.

"Sporazum je dobar, s tim što će se morati potpisati još jedan u kojem će se definisati uvozne kvote, tj. potrebe BiH za svaku godinu. Po trenutnoj odluci Brisela, 1. 1. 2028. treba biti zatvoren Turski tok kojim dolazi ruski plin, odnosno treba biti prekinuto snabdijevanje ruskim plinom. Kada to jutro svane i ne bude grijanja, koga će ljudi pitati zašto ga nema? Mi moramo imati alternativu", istakao je Komšić te dodao da ovaj projekat nikada ne bi mogao biti napravljen da nije bilo američkog interesa.

Rizik za Bosnu i Hercegovinu je minimalan jer investicije i krediti idu na račun firme — rizik ide na račun firme.

Ističe da zakon o državnoj imovini nema nikakve veze s ovim, te da je gradnja regulisana zakonima.

"Kod nas je priča o državnoj imovini politička kategorija. To je statusna kategorija — ona mora odlučiti šta da radi s tom imovinom", kazao je Komšić.

Republika Srpska ne može knjižiti imovinu u grunt na sebe.

"Sadašnja zakonska rješenja nisu prepreka za gradnju. Mi u Sarajevu ne odlučujemo šta će se gdje praviti", naglasio je.

O politici Zagreba i odgovoru Sarajeva

Na temu „trećeg entiteta“, koja je aktuelna zadnjih dana nakon crtanja mape u Zagrebu, kaže da je „oguglao“ jer se svakodnevno susreće s takvim stvarima.

"To je situacija koju imamo već duže vrijeme. Ovo je samo jedna manifestacija od mnogih koje se dešavaju, a kojima se jasno poručuje šta se želi u Bosni i Hercegovini. Postalo je sasvim normalno da niko ne reaguje, ne samo na ovaj skup u Zagrebu već i na izjave i postupke premijera Republike Hrvatske kada je riječ o Bosni i Hercegovini. To je standardna politika Zagreba i to će se pojačati u narednom periodu, nakon izbora. Pojačat će se pritisak iz Zagreba, Hrvatske koja je članica EU i NATO-a. Možete očekivati i pritisak EU jer je to njihov saveznik. Da li ćemo se moći oduprijeti, vidjet ćemo. Ako nemaju partnera za realizaciju prijetnji, a pokazalo se da ih imaju — ako je partner u Sarajevu — onda će ih realizovati. Nema potrebe da se plašimo bilo koga ako smo uvjereni u svoj rad i priču i ako se znamo suprotstaviti", objasnio je Komšić.

"Šta god oni da žele, ključni odgovor daje politika u Sarajevu", ističe Komšić, te dodaje da bi se iznenadio kada bi oni promijenili pristup, jer je to, kako kaže, takva politika.

Niko neće da kaže istinu uposlenicima BHRT-a

Na pitanje da li će BHRT biti jedna od stavki u Budžetu za ovu godinu, Komšić kaže da neće jer je to, kako ističe, suprotno zakonu.

"To je direktno suprotno Zakonu o državnoj pomoći. Ja ne znam ko vam tu priču stalno prodaje", naglasio je, te dodao da je to rekao i v. d. generalnom direktoru BHRT-a Belminu Karamehmedoviću.

Pitao je zašto niko ne postavlja pitanje naplate u Hercegovini, te da bi zakon o prinudnoj naplati bio rješenje problema.

"Bilo je zamagljivanje očiju u prethodnom budžetu. Niko neće da kaže istinu ljudima. Populizam, demagogija, fini zaključci od kojih nemaju koristi", rekao je Komšić.

Nakon oktobarskih izbora bit će mučno

O ulozi visokog predstavnika kazao je da je Šmit (Christian Schmidt) bio „daljinski upravljač“ bivšeg ambasadora Sjedinjenih Američkih Država, Majkla Marfija (Michael Murphy), po nalogu ljudi iz bivše administracije, prije svega Džima O'Brajana (Jim O'Brien). "To je linija koju mi danas živimo", zaključuje Komšić.

"Društveni proces je građanska država. To što se ne može provesti administrativno ne znači da trebamo odustati od toga. To je zapravo koncept jednakosti svih građana u Bosni i Hercegovini. Ne znam kome smeta koncept jednakosti ljudi u Bosni i Hercegovini, da budu svi ustavno jednaki. To nekome smeta, a očigledno je i smetalo."

Ne očekuje u tom smislu ništa ni od dužnosnika HDZ-a koji se, kako je kazao, zalažu za ideju koja se pokušala realizovati u ratu.

"Iznenadio bih se da oni promijene taj pristup. Ali u Bosni i Hercegovini mora svako sa svakim da priča — drugačije neće ništa funkcionisati. SDA može voditi razgovore s kim god hoće, mi možemo samo gledati kakvi su rezultati tih pregovora i posljedice. Ako misle da SDA zamijeni NiP i Našu stranku u priči sa SDP-om — ako neće biti Trojke, a bit će HDZ i SDA — u čemu je onda promjena? HDZ drži konce u rukama, pogotovo u Federaciji zahvaljujući Marfiju i Šmitu — u čemu je promjena, šta je promjena? Niko i ne spominje partnere iz Republike Srpske u ovom trenutku. U čemu je, znači, promjena?! Ono što slijedi nakon oktobarskih izbora bit će mučno", ocjenjuje Komšić.

Smatra da Slaven Kovačević može biti njegov nasljednik.

"On je možda malo i 'tvrđi' od mene. Ima dobre šanse, nije član DF-a. Mi ćemo to pogurati kao da jeste član jer je to ispravna priča. Nema nikakvog razloga da se ne glasa za njega. On je obrazovan i pošten momak i nema nikakvog razloga da se ne glasa za njega", zaključio je Komšić.

Istakao je i da ne želi koaliciju sa SDP-om u RS-u jer je bilo "katastrofalno kada su ih prošli put podržali", ali da je za dobrobit BiH nužno da svako sa svakim sarađuje.

POGLEDAJTE CIJELI INTERVJU: