Sljedeće godine planira se početak izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u općini Dvor, no još uvijek postoje neodgovorena pitanja, upozorili su u Zagrebu sudionici okruglog stola, nezadovoljni što se u raspravu nisu uključili predstavnici ministarstva.
Konferenciju su organizirali Srpsko narodno vijeće i (SNV) i Općina Dvor, a sudionici su u prvoga dana posjetili NE Krško, potom je u Zagrebu održana panel rasprava "Izazovi zbrinjavanja nuklearnog otpada na području općine Dvor: uloga i prava lokalne zajednice", a zadnjeg dana konferencije, u srijedu, sudionici su posjetili lokaciju budućeg skladišta nisko i srednje radioaktivnog otpada, javila je Hina.
Tijekom konferencije tražio se odgovor na pitanja - kako nuklearna elektrana utječe na okoliš, koliko ekološka naknada pomaže razvoju tog područja i kako se uopće živi u susjedstvu takvog objekta. Organizatori su istaknuli kako im je želja bila osigurati dijalog s lokalnom zajednicom i ukazati na optimalno rješenje za izabranu lokaciju za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Kao cilj konferencije istaknuli su i izradu prijedloga dugoročnog i nezavisnog monitoringa koji bi na adekvatan način osigurao uključivanje javnosti.
Voditelj Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u Fondu za financiranje razgradnje NE Krško Goran Kukmanović naglasio je da će na lokaciji Čerkezovac biti izgrađeno skladište, a ne odlagalište radioaktivnog otpada.
"U tijeku je postupak ishođenja lokacijske dozvole te su završena opsežna geološka ispitivanja, određeno je nulto radiološko stanje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada te je napravljena studija potresne opasnosti. U skladištu na Čerkezovcu skladištit će se nisko i srednje radioaktivni otpad iz NE Krško i institucionalni radioaktivni otpad iz Hrvatske", naveo je.
Naglasio je da će iduće godina u javnu raspravu ići Studija utjecaja na okoliš u Hrvatskoj i BiH te je pozvao lokalno stanovništvo da u njoj sudjeluje. Ponovio je da se na Čerkezovcu planira gradnja privremenog skladišta nisko i srednje radioaktivno otpada, a odlagalište otpada u Hrvatskoj se planira do 2092. godine te će se radioaktivni, nuklearni otpad skladištiti na 100 metara dubine, dok se na Čerkezovcu gradi objekt za površinsko skladištenje. Naveo je i da nije planirana alternativna lokacija Trgovskoj gori za skladištenje radioaktivnog otpada.
Načelnik Općine Dvor Nikola Arbutina rekao je da je lokacija izgradnje Centra, u bivšoj vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori određena još 1999. godine, i to političkom odlukom.
"Nitko nas ništa nije pitao, ni Općinu ni lokalnu zajednicu. U bivšoj državi bile su predložene četiri lokacije za skladište. Sabor RH nije raspravljao o tim lokacijama, nego je donesena politička odluka o izboru Čerkezovca za skladište niskog i srednje radioaktivnog otpada", rekao je Arbutina.
Kad Studija utjecaja skladišta na okoliš bude u javnoj raspravi, dodao je, prvi put ćemo imati alat kojim ćemo moći izreći stav lokalne zajednice.
"Ne vidim prosvjed kao rješenje, koristit ćemo sve druge dostupne alate", naglasio je. Istaknuo je i da lokalno stanovništvo ne zna kakve posljedice bi izgradnja centra mogla imati na njihov život, cijene nekretnina i gospodarstvo, kao ni to kakve bi koristi moglo imati od tog objekta.
"U Hrvatskoj jednostavno nema zakonskog okvira prema kojem bi lokalno stanovništvo imalo koristi i bolje živjelo od ovakvog objekta“, ustvrdio je načelnik Općine Dvor.
Ekološki aktivist i sudionik konferencije Toni Vidan rekao je da je trebalo napraviti studije za nekoliko lokacija, pa onda izabrati najmanje lošu lokaciju, a za Čerkezovac je rekao da nije prihvatljiva lokacija zbog blizine rijeke Une i granice s BiH.
"Ovako je lokalna zajednica stavljena pred svršeni čin i uopće ne sumnjam da će studija utjecaja na okoliš pokazati da ovo nije dobra lokacija", dodao je.
Savjetnica parlamentarnog kluba SUMAR Donjeg doma "Congreso" španjolskog parlamenta (Cortes) Maria del Mar González Báez kao loše rješenje istaknula je da je skladište planirano na vrhu brda. Apelirala je da se u donošenje odluke uključi javnost i buduća rješenja traže u prijelazu na održivu zelene energiju.
Organizatori konferencije ističu da bi ekološka naknada za općinu Dvor mogla otvoriti brojne razvojne mogućnosti i pomoći da se cijeli kraj razvije, no da još uvijek postoji velik broj dilema i bojaznosti na koje treba odgovoriti i koje treba riješiti, navodi Hina.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.