Ekonomija

Zatvaranje moreuza je način da se Donaldu Trampu nanese izravna šteta, jer bi to izazvalo nagli skok cijena nafte i talas inflacije, kako u SAD-u, tako i globalno.

U okviru odbrane od američko-izraelske agresije Iran se odlučio na ranije planirani potez: zatvorio je Hormuški moreuz i tako blokirao prolaz tankera iz Perzijskog zaliva u Indijski okean. Iranska revolucionarna garda (IRGC) saopćila je da će zapaliti svaki brod koji pokuša proći tim područjem. Procjenjuje se da IRGC ima 125.000 vojnika na kopnu, u vazduhoplovstvu i mornarici, a iz njihovog štaba je saopćeno kako nedavni gubitak vrhovnog vođe Alija Hamneija i drugih visokih dužnosnika nije uzdrmao Iran, već ga je, kako navode, učinio snažnijim.

Hormuški tjesnac je relativno uski pojas Indijskog okeana između  Omanskog zaliva na jugoistoku i Perzijskog na jugozapadu. Sjeverna obala tjesnaca pripada Iranu, a južna Omanu. Na sjevernom dijelu  tjesnaca nalazi se nekoliko iranskih otoka: Kiš, Kešm, Abu Musa te Veliki i Mali Tunb. Ovi otoci imaju veliki strateški značaj kao platforme s kojih se može nadzirati promet u tjesnacu.

Hormuški moreuz jedan je od najvažnijih naftnih koridora na svijetu i ima iznimno geostrateško značenje, jer svjetska privreda uveliko zavisi od protoka nafte tim putem. Moreuz na najužem dijelu širok je samo 33 kilometra, a brodski plovni put iznosi svega tri kilometra. Tim morskm putem prolazi oko 20 posto ukupne svjetske potrošnje nafte. Prema podacima analitičke firme Vortex, između početka 2022. i prošlog mjeseca moreuzom je dnevno proticalo između 18 i 22 miliona barela sirove nafte, kondenzata i goriva.

Članice OPEC-a (Saudijska Arabija, Iran, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Irak) većinu svoje sirove nafte izvoze upravo tim pravcem, uglavnom prema azijskim tržištima. Zatvaranje moreuza je način da se Donaldu Trampu nanese izravna šteta, jer bi to izazvalo nagli skok cijena nafte i talas inflacije, kako u SAD-u, tako i globalno. Stručnajci smatraju da je takav potez ozbiljan čin ekonomske samodestrukcije za Iran. I iranska nafta izlazi na svjetsko tržište kroz isti prolaz, pa bi zatvaranje Hormuškog moreuza moglo izazvati intervenciju arapskih zaljevskih država, koje su već oštro kritizirale izraelski napad i mogle bi krenuti u odbranu vlastitih interesa. Posebno bi mogla biti pogođena Kina, druga najveća svjetska ekonomija, koja kupuje gotovo 90 posto iranskog izvoza nafte, unatoč međunarodnim sankcijama.

Ekonomisti tvrde da bi zatvaranje Hormuškog tjesnaca moglo smanjiti globalnu proizvodnju nafte za oko 15 do 20 posto. OPEC raspolože viškom kapaciteta (nešto manje od tri miliona barela dnevno) što bi teoretski moglo nadoknaditi izgubljeni iranski izvoz. (Đ.KOZAR)