[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2025\/01\/15\/l-60fa9c8624df668705242735e584d190.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2025\/01\/15\/100x73\/l-60fa9c8624df668705242735e584d190.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2025\/01\/15\/l-60fa9c8624df668705242735e584d190.jpg","size":"63.77","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]

Zasjeda Zajednička komisija za nestale na Kosovu: Nova nada za obitelji žrtava?

Prvi sastanak Zajedničke komisije za nestale osobe s Kosova između delegacija Kosova i Srbije održat će se danas u Brixellesu, prenosi Kosovo online. Radi se o nerasvetljenoj sudbini više od 1. 600 nestalih i kidnapiranih na prostoru Kosova od 1998. do 31. prosinca 2000. godine.

 

Europska unija, koja će predsjedat sastankom s delegacijama Kosova i Srbije, je potvrdila današnji sastanak ove Komisije koji je dio Političke deklaracije o nestalim osobama 2023. godine.

U prosincu prošle godine, nakon sastanka glavnih pregovarača, Besnik Bislimi i Petar Petković su u Brixellesu usuglasili projektne zadatke za formiranje Zajedničke komisije za nestale osobe na osnovu Deklaracije o nestalim osobama koju je potpisao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti 2. svibnja 2023.

Zajednička komisija će nadgledati i podržavati Kosovo i Srbiju u unapređenju njihove suradnje u okviru Radne grupe za nestale osobe kojom predsjedava Međunarodni komitet Crvenog križa (MKCK).

"Zajednički se obvezujemo, da bi se osigurala puna implementacija odgovarajućih obveza u oblasti nestalih osoba, da blisko surađujemo na identifikaciji mjesta sahranjivanja i praćenju iskopavanja, da se osigura potpun pristup pouzdanim i točnim informacijama koje pomažu da se lociraju i identificiraju preostale nestale osobe u vremenskom razdoblju od 1. siječnja 1998. do 31. prosinca 2000.“, stoji u tekstu dijela usvojene Deklaracije koju je objavila Služba za vanjske poslove EU.

Predstavnici udruženja nestalih, ali i stručnjaci iz ove oblasti žele da vjeruju da će posredovanje Bruxellesa dati rezultata, ali i upozoravaju da je ova tema i do sada mnogo više bila političko, nego humanitarno pitanje.

Predsjednik Komisije Vlade Kosova za nestale osobe Andin Hoti i predsjednik Komisije Vlade Srbije za nestale osobe Veljko Odalović ocijenili su da je to značajan iskorak u rasvjetljavanju sudbine nestalih.

I Hoti i Odalović pričaju o nerasvetljenoj sudbini više od 1. 600 nestalih i kidnapiranih na prostoru Kosova od 1998. do 31. prosinca 2000. godine.

Istina o "Žutoj kući"

Koordinatorica Udruženja kidnapiranih i nestalih osoba u Gračanici Silvana Marinković smatra da bi rezultat rada Zajedničke komisije za nestale trebalo da bude i kaznena odgovornost za sve one zločine u kojima su počinioci i dalje nepoznati, a žrtve i dalje vode kao nestale.

"Otkrivanje tih potencijalnih grobnica i otkrivanje svih zločina koji su se dogodili na prostoru Kosova bili bi direktan dokaz protiv svih kojima se sudi u Specijalnom sudu. Na Kosovu se još uvijek traga za 1.670 osoba. Od tog broja 650 su Srbi i nealbanci. Međutim, svima je dobro poznato postojanje 'Žute kuće’ u Albaniji tako da su naše sumnje također okrenute u tom smjeru. Sumnje su da, pogotovo oni koji su bili mladi, zdravi i jaki, da su na kraju završili u 'Žutoj kući'. To su naše sumnje", kazala je nedavno Marinković za Kosovo online.

Podijelite ovaj sadržaj!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!